Portal RTCG [ Ozren Zogović ]

CRNOGORCI U UMAGU I RIJECI

"Želimo jače veze s Crnom Gorom"

Crnogorci u Istri zadovoljni su svojim položajem u toj regiji, a pošto je to hrvatsko poluostrvo multinacionalna sredina lakše je ostvariti manjinska prava nego u nekim drugim djelovima nama susjedne zemlje. Sa druge strane, žele bolju saradnju sa institucijama u Crnoj Gori koja se bave pravima iseljenika.

Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore "Bujština" iz Umaga postoji 12 godina i broji 70-ak članova.

"Istra nije toliko urbana sredina pa nas nema kao u Zagrebu, iz Pule je nešto brojnije. Ostvarujemo vrlo uspješne projekte jer sam ja radila u kulturi pa sam u Društvu nastavila u istom ritmu, takoreći", kaže, u razgovoru za RTCG, predsjednica Društva Milanka Bulatović Marić, dodajući ktroz smijeh da ima zamjerke od članova da je "vrlo profesionalna" i da mora malo "usporiti".

Saopštila nam je da Crnogorci u Umagu imaju nekoliko tradicionalnih manifestacija.

"Dolaskom u Društvo uvela sam jedno obavezno književno veče kojim nastojimo promovisati nekog crnogorskog književnika, recimo Ognjen Spahić nam je neostvarena želja. Afirmišemo i naše autore amatere, tako da smo izdali jednu knjigu poezije naše članice. Organizujemo likovne izložbe članova našeg Društva", navodi Bulatović Marić.

Takođe, tradicionalna manifestacija je i Crnogorsko veče, gdje Društvo nastoji da ukomponuje crnogorsku tradiciju i običaje sa lokalnom sredinom.

"Tako da su nam uvijek gosti hor zajednice Italijana, hor zajednice Slovenaca i dr. Želimo prenijeti crnogorsku tradiciju i kulturu i obogatiti lokalnu zajednicu u kojoj živimo", ističe Bulatović Marić.

U decembru Crnogorce u Umagu očekuje "Crnogorski śednik".

"Tu pozivamo crnogorska društva iz drugih gradova, gdje prikazujemo neke od običaja ili obrađujemo neku istorijsku ličnost. Prošle godine smo imali okrugli sto, odnosno śednik, o kraljici Jeleni Savojskoj, princezi Jeleni Petrović. To je jako dobro prihvaćeno u Umagu jer je dvojezična sredina, imali smo i predstavnike italijanske zajednice, i bivšeg ambasadora u Italiji", navodi Bulatović Marić.

Ona je naglasila da u Umagu nemaju problema u ostvarivanju manjinskih prava.

"Mogu reći da je nama lagano ostvariti ono što želimo u toj multikulturalnoj sredini, gdje imao i Italijana, Slovenaca i naravno Hrvata. Imamo dosta i Bošnjaka među članovima društva, ali i dosta Hrvata i Italijana. Gradonačelnik i načelnici opština nas podržavaju, tako da imamo povoljne uslove da prenesemo crnogorsku tradiciju i običaje. Jako smo prihavćeni, već nas pitaju šta je ove godine za "Crnogorski śednik", ističe predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Umaga.

Voljeli bi da je saradnja sa crnogorskim institucijama bolja.

"Nacionalna zajednica je za sada uspješnija, mi u Umagu još nijesmo uspjeli. Pokušala sam nekoliko puta i preko Matice crnogorske, htjeli smo dovesti književnika Ognjena Spahića, ali nijesmo uspjeli. Nijesmo do sada uspostavili neku posebnu saradnju. Prošle godine za crnogorsko veče smo imali goste Teatar 303 iz Kotora, a imali smo i nekoliko likovnih izložbi sa Upravom za dijasporu", navela je Bulatović Marić.

U Rijeci hor, izložbe, okrugli stolovi...

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke Želimir Novaković kazao nam je da u tom gradu nemaju nikakvih problema što su pripadnici crnogorske nacionalne manjine.

Nacionalna zajednica je osnovana 2005. godine i ima 100 članova, među kojima nijesu svi Crnogorci, već i pripadnika drugih nacionalnosti.

"Družimo se sa lokalnim stanovništvom, kod njih nastupamo u mjesnim zajednicama, staračkim domovima, manifestacijama po Rijeci. Uvijek gledamo da pratimo stvari koje nas spajaju a ne koje nas razdvajaju", poručuje Novaković u razgovoru za RTCG.

I u Rijeci organizuju programe koji promovišu crnogorski nacionalni identitet, ali i stvaralaštvo članova Nacionalne zajednice.

"Imamo hor od 20-ak članova, vježbamo većinom crnogorske pjesme, malo i primorske ovdje, imamo i voditeljicu Ruskinju pa vježbamo i 4-5 ruskih pjesama. Organizujemo i izložbe u našim prostorijama, okrugle stolove, vjerske praznike, rođendane, sve ono što je bitno za očuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta", pojašnjava Novaković.

Glavna manifestacija je Petrovdanski sabor Crnogoraca, koji se organizuje u park šumi Lokve kod Rijeke.

"Dolaze nam gosti iz Crne Gore, uvijek tražimo da bude jedan folklorni asambl. Dvije godine gosti su nam bili iz Đenovića, dogovorili smo da nam sljedeće godine dođe Zahumlje. Nas interesuje da dođe folklor, jer mi svi imamo horove i onda da malo razbijemo tu monotoniju", navodi Novaković.

Bitan rad s mladima

Po popisu stanovništa, u Primorsko-goranskoj županija, kojoj pripada Rijeka, 650 stanovnika su se deklarisali kao Crnogorci. "Možda ima i više, ali asimilacija je napravila svoje", kaže Novaković.

Zbog toga je bitan rad sa mladima.

"Mladih nemamo baš puno, ali radimo i sa njima. Organizujemo večere, pozivamo ih, ali to je malo dugoročan proces, ne ide to baš to lagano, jer uvijek trebamo pokazati jednu ozbiljnost i pošten odnos prema radu i to svi prepoznaju i onda se nama priključuju", navodi Novaković.

Ipak, ima i razloga za zadovoljstvo.

"U zadnje vrijeme imamo jednu garanciju. Broj članova u horu se stalno povećava, kao i ukupan broj članova Nacionane zajednice. Kada vide da je to jedan ozbiljan program i rad, ozbiljan odnos prema svim tim stvarima, onda se ljudi učlanjuju", kaže Novaković.

Što se tiče saradnja sa crnogorskim institucijama, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke kaže da u početku nijesu bili zadovoljni, ali u posljednje vrijeme postoje neke pozitivne naznake.

"Javlja nam se Uprava za dijasporu sa kojom imamo saradnju. U nekim projektima smo učestvovali, čak smo i dobili neka sredstva, i za sada ako tako nastavimo bićemo zadovoljniji", dodao je Novaković.