ĐUKANOVIĆ U BARU

"CG ide gdje je dijaspora, u EU"

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je večeras da o savremenom razvoju naše zemlje svjedoči i novi državni odnos sa dijasporom. To pitanje je, kako je poručio, uzdignuto na nivo najvišeg prioriteta izvršne i zakonodavne vlasti.

Prepoznata je, kako kaže, potreba njegovog sistemskog uređenja po ugledu na visoko migratorne zemlje. Danas je komunikacija između matice i dijaspore izuzetno olakšana, jer živimo u vremenu četvrte industrijske revolucije.

"Novim tehnologijama se otvaraju i neslućene mogućnosti za okupljanje ljudskih potencijala Crne Gore iz cijelog svijeta. Neko je dobro rekao da danas Crna Gora ide tamo gdje je već njena dijaspora – u Evropu i razvijeni svijet", ocijenio je Đukanović u Baru na centralnoj manifestaciji "Dani dijaspore-iseljenika", koju organizuje Uprava za dijasporu u saradnji sa Opštinom Bar.

Poslije Petnjice i Gusinja, kosmopolitski Bar, poznat po svom gostoprimstvu i multietničkom skladu, logičan je izbor za domaćina ovog tradicionalnog okupljanja, rekao je predsjednik.

"Barski kraj, sa svojim istaknutim pojedincima, matična je luka naše iseljeničke tradicije, kao što je i neodvojivi dio slavne crnogorske istorije. Sve nas je okupila ljubav prema Crnoj Gori, zajednička želja, ali i strateški cilj državne politike, šansa koju smo stvorili da sami odlučujemo o svojoj sudbini - da je gradimo i učinimo boljim i bogatijim mjestom za život. Modernom evropskom državom iz koje se neće odlaziti zbog materijalne oskudice", kazao je Đukanović i naveo da je Crna Gora dobila ono što joj istorijski pripada.

"Danas, samo 13 godina nakon referenduma, ona je nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, i svih ključnih političkih i finansijskih međunarodnih organizacija i institucija; članica NATO; u poodmaklom pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji; prepoznata kao važan faktor regionalne stabilnosti, zemlja dobrih vijesti sa Balkana. I što je najvažnije, zemlja multietničke demokratije i dinamičnog ekonomskog razvoja. Od sticanja nezavisnosti udvostručen je BDP i nominalno, i per capita. Prosječna zarada povećana je za 82% i najviša je u regionu. Od 30% evropskog prosjeka razvijenosti došli smo u tom periodu do 46%. U istom periodu u Crnu Goru je investirano preko 8,5 milijardi eura, od čega je polovina iz zemalja Evropske unije. Za posljednje dvije godine od učlanjenja u NATO, investicije iz zemalja članica Alijanse uvećane su gotovo 2,5 puta. I broj turista iz tih država porastao je za preko 2 puta. Gradi se autoput, veliki turistički rizorti svjetskog renomea. U Crnu Goru su došli hotelski brendovi: Aman, One and Only, Regent, Hilton, Chedi, Sheraton, Swiss Hotel, Iberostar i dr. Naziru se obrisi moderne Crne Gore u institucionalnom i u svakom drugom smislu", rekao je Đukanović.

Predsjednik je podsjetio da se iseljavanje iz Crne Gore odvijalo vjekovima, pojedinačno i masovno, kao i da je siromaštvo bilo u osnovi i jednog i drugog. Bezbroj je naših iseljenika i njihovih potomaka koji su uglednici u svojim domovinama, kojima se diči i njihova matična Crna Gora, poručio je Đukanović i naveo brojne primjere iseljenika koji su uvijek pomagali maticu.

On je podsjetio da je u periodima dobrih odnosa između Cetinja i Beograda bilo masovnih preseljenja u Srbiju, kao i da je u raznim jugoslovenskim državnim aranžmanima, stanovništvo Crne Gore raseljavano u druge krajeve.

Odlazilo se, kako je naveo, i u Tursku, SAD, Argentinu, kasnije u Australiju, Njemačku, Luksemburg, Švajcarsku, kao i druge zapadnoevropske države.

"Samo u Ameriku između 1903. i 1908. godine otišlo je oko 25 hiljada Crnogoraca, uglavnom mladića između 16 i 25 godina starosti. Polovina radno sposobnog stanovništva, ili oko deset odsto ukupne populacije", kazao je Đukanović.

Kako je naveo, te 1903. godine Jovo Hajduković iz Crmnice bio je među osnivačima grada Ferbenksa, i doprinosio da se Aljaska brže integriše u SAD.

Đukanović je kazao da je prošlo više od 150 godina od kada je Pedro Gojko, sin Geronima Gojkovića, prvog Crnogorca koji je 1798. doselio u Ameriku, osnovao prvu političku partiju u Portoriku, i 120 godina otkako je Džon Gregović, prvi Amerikanac rođen u Crnoj Gori, postao senator Nevade.

"Takođe, i 70 godina od izbora Majka Stijepovića za guvernera Aljaske, ali, i tek nešto više od 15 godina od izbora Horhea Kapitanića za predsjednika Vlade Argentine. Viktor Ljumović, čiji su i otac i majka porijeklom iz Crne Gore, poznati je američki pilot iz Drugog svjetskog rata, odlikovan više puta za preko 50 uspješno obavljenih bojevih misija. Kasnije je bio visoki dužnosnik CIA i NATO", naveo je Đukanović.

On je pomenuo i aktuelnog državnog tužioca Arizone Marka Brnovića, i dodao da je prošle godine u decembru prisustvovao u Buenos Airesu proslavi 200-godišnjice otkako su 9. decembra 1818. u provinciji Entre Rios upisani Mihailo Damjanović s Čeva i njegova supruga Jelena od Perovića iz Cuca, kao prvi doseljenici u Južnu Ameriku.

Prema njegovim riječima, među ljudima našeg porijekla sve je više filantropa, koji idu stopama čuvenog Rišnjanina Vasa Ćukovića iz Denvera, koji je svojom donacijom bitno unaprijedio cjelokupni zdravstveni sektor u Crnoj Gori.

"Ovu svijetlu tradiciju humanosti nastavljaju ljudi poput Baranina Ljuba Dabovića iz Ninberga, ili uglednog bankara iz Južne Amerike Federika Tomaševića koji je donirao 200 metara kvadratnih poslovnog prostora za potrebe Crnogorskog kulturnog, finansijskog i informativnog centra", kazao je Đukanović.

Među njima su, kako je naveo, i Zada Đurović di Maio iz Francuske, Ćazim Džaferović iz Amerike, Refik Radončić iz Njujorka, Tuzanin Senad Đoković, Cetinjanin Blažo Sredanović i mnogi drugi.

"Danas u svim zemljama sa većom koncentracijom naše dijaspore postoje i organizovane forme njihovog djelovanja, udruženja i asocijacije kojih ima oko 200. Ova društva, čiji su brojni predstavnici večeras među nama najveći su promoteri svoje države Crne Gore i čuvari našeg identiteta, jezika, kulture i tradicije. Inače, iduće godine se navršava 140 godina od osnivanja "Srpsko – Crnogorskog literarnog i dobrotvornog društva" u San Francisku. To je prvi put u istoriji da je u nazivu neke institucije izvan Crne Gore naveden pridjev "Crnogorski". Povodom 135-te godišnjice osnivanja podignut je impozantan spomenik: prijateljsko rukovanje Srbina i Crnogorca u narodnim nošnjama. Iz istorije tog Društva, i njegove simbolike, mogli bi naučiti dosta i mi danas, i u Crnoj Gori i u Srbiji", kazao je Đukanović.

Nakon kulturno-umjetničkog programa, predsjednik Đukanović je istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore uručio nagrade, koje Uprava za dijasporu dodjeljuje svake druge godine.

Nagradu za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori uručio je profesoru Milenku Peroviću, nagradu za doprinos u oblasti kulture Veljku Bulajiću, za doprinos u oblasti nauke profesorici Nadeždi Basari, a za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore Refiku Radončiću. Đukanović je nagradu za doprinos u oblasti sporta uručio Dušku Ivanoviću, za dobročinstvo Kulturnom centru Rumija, a za unaprjeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom Veselinu Mijaču.

"Što češće dolazite, ovo je vaša zemlja"

Na centralnoj proslavi Dana dijaspore-iseljenika, Đukanović se sreo i sa predstavnicima naših iseljenika iz Meksika, Paragvaja, Argentine i Ognjene zemlje koji borave u Crnoj Gori na njegov poziv nakon posjete Južnoj Americi.

Predsjednik im je, kako je saopšteno, uz dobrodošlicu kazao da što češće dolaze u Crnu Goru jer je ovo jednako njihova zemlja kao i ona u kojoj žive.