Žabljak
Vedro
-1.0 °C
Pljevlja
Vedro
-1.8 °C
Herceg Novi
Vedro
12.7 °C
Nikšić
Vedro
8.7 °C
Cetinje
Vedro
1.0 °C
Bar
Vedro
16.6 °C
Podgorica
Vedro
13.5 °C
Ulcinj
Vedro
14.6 °C
Kolašin
Vedro
3.2 °C

Dijaspora

Objavila M.L.B.

MITROVIĆ ZA PORTAL 14. 01. 2019. 07:00   >>  09:08 52

MITROVIĆ ZA PORTAL

Ojačati crnogorsku zajednicu u Srbiji

Crnogorska nacionalna zajednica u Srbiji u nezavidnom je položaju i neophodna joj je veća podrška matične države, kaže u intervjuu za Portal RTCG direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.

On navodi da se mora raditi na jačanju crnogorske zajednice u Srbiji, kroz jačanje ukupnih kapaciteta procrnogorskih organizacija u toj državi. 

Mitrović je u intervjuu saopštio i da je za nepunu godinu Uprava za dijasporu dobila oko 500 zahtjeva za izdavanje iseljeničkih knjižica.

Očekuje da bi Vlada krajem marta trebalo da imenuje novi saziv Savjeta za saradnju sa dijasporom.

Iako procjene kažu da u Crnu Goru svake godine, iz inostranstva, građanima stigne oko 500 miliona eura, Mitrović smatra da nema mnogo predstavnika naše dijaspore, koji bi preko programa ekonomskog državljanstva mogli da dođu do crnogorskog pasoša.

Kaže i da postoje stalni zahtjevi naših iseljenika za olakšavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva.

„Cijenim da će i Crna Gora ovim pitanjem morati ozbiljnije da se pozabavi kako bi sačuvali svoje ljude ma gdje oni bili, a naročito mlađe generacije koje u pasošu i državljanstvu vide i traže emotivnu vezu sa zemljom svojih predaka“, naveo je Mitrović.

Godinu za nama obilježio je, između ostalog, i početak primjene novog Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom. Šta je urađeno u primjeni novih odredbi?

Mitrović: Novi, unaprijeđeni Zakon o saradnji sa dijasporom iseljenicima usvojen je krajem juna prošle godine. Nakon usvajanja zakona uslijedila je izrada podzakonskih akata, a već u prvom kvartalu ove godine očekuje se raspisivanje konkursa za sufinansiranje projekata i programa organizacija dijaspore i raspisivanje poziva za dodjelu nagrada istaknutim iseljenicima i njihovim organizacijama u više kategorija nego što je bio ranije slučaj, a što su najznačajnije novine koje se uvode novim zakonom. S druge strane već je završena web aplikacija za izradu evidencija o našim iseljenicima, a izvršene su i pripreme za izbor novog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom. Takođe, već je zakazana manifestacija Dani dijaspore koja će biti održana 29. jula u Baru.

Kad se može očekivati formiranje novog Savjeta za saradnju sa dijasporom?

Mitrović: Uprava za dijasporu raspisala je javni poziv za kandidovanje predstavnika dijaspore - iseljenika za članove Savjeta za saradnju sa dijasporom, utvrđena je lista kandidata, oformljena je komisija i dobijena su mišljenja diplomatsko konzularnih predstavništava o kandidatima. Komisija će svoju prvu sjednicu imati ovog mjeseca, pa vjerujem da će Vlada krajem marta imenovati novi saziv ovog tijela, čija konstitutivna sjednica će se održati 26. jula u Podgorici.

Dokle se stiglo sa izdavanjem iseljeničkih knjižica? Kakvo je interesovanje i koliko je knjižica izdato?

Mitrović: Uprava za dijasporu je krajem februara prošle godine započela izdavanje iseljeničkih knjižica, dokumenta na koji pravo imaju iseljenici koji nemaju crnogorsko državljanstvo. Knjižica izgledom podsjeća na crnogorski pasoš, a služi više kao emotivan dokaz porijekla i statusa iseljenika iz Crne Gore.

Za nepunih godinu dana ukupno je dobijeno oko 500 zahtjeva, uglavnom iz Turske, ali i Latinske Amerike, Luksemburga, Njemačke i zemalja u okruženju, što je i razumljivo jer se radi o zemljama sa starijom emigracijom i zemljama u kojima naša dijaspora ima status manjine i nema cronogorsko državljanstvo.

Da li program ekonomskog državljanstva može biti prihvatljiv i za crnogorske iseljenike? Da li je bilo takvih interesovanja među dijasporom?

Mitrović: Ekonomsko državljanstvo može biti interesantno dijaspori, ali broj ljudi koji može do njega doći na ovaj način nije veliki. Uprava za dijasporu, a vjerujem i ostali direktno i indirektno nadležni organi imaju stalne zahtjeve za olakšavanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva za kategoriju iseljenika i njihovih potomaka. U tom smislu cijenim da će i Crna Gora ovim pitanjem morati ozbiljnije da se pozabavi kako bi sačuvali svoje ljude ma gdje oni bili, a naročito mlađe generacije koje u pasošu i državljanstvu vide i traže emotivnu vezu sa zemljom svojih predaka.

Šta kažu procjene kolika se novca godišnje “slije” u Crnu Goru od dijaspore?

Mitrović: U odnosu na broj stanovnika, Crna Gora ima brojnu dijasporu koja je izuzetno vezana za svoj rodni kraj i svoje porodice koje su ostale u Crnoj Gori. Procjene su da u državu svake godine, iz inostranstva, građanima stigne oko 500 miliona eura. Zvanični podaci su nesto manji, pa je tako 2016. godine ukupan priliv novčanih sredstava na osnovu doznaka iz inostranstva bio 393,4 miliona eura, dok je u 2017. godini ovaj iznos bio oko 350 miliona. Napominjem da se ovdje radi samo o novcu koji pristiže bankarskim transakcijama, a da se procjenjuje da bar još toliko novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije. Zemlje iz kojih stiže najviše novca uglavnom se poklapaju sa zemljama u kojima živi veći broj naših iseljenika, a to su Njemačka, Sjedinjene Države, Srbija, Italija, Velika Britanija, Švajcarska...

Godinu za nama obilježile su i kontroverze oko formiranja Nacionalnag savjeta crnogorske nacionalne manjine u Srbiji. Kako gledate na sve što se dešava među crnogorskom dijasporom u Srbiji? Da li je tu i u kojoj mjeri politika umiješala prste?

Mitrović: Crnogorska dijaspora u Republici Srbiji predstavlja naše najbronije iseljeništvo, gdje je crnogorski identitet prepoznatljiv zahvaljujući brojnim crnogorskim udruženjima. Nažalost, nedavno održani elektorski izbori za Nacionalni savjet Crnogoraca pokazali su duboku podijeljenost crnogorske zajednice u Srbiji, po raznim osnovama, gdje je naročito bio prisutan personalni animozitet, a prvi put smo se susreli sa navodima o miješanju u izbor članova Savjeta od strane vladajućih političkih struktura u Srbiji. Postoje i navodi da su političke strukture u Srbiji dodatno učestvovale u degradaciji Nacionalnog savjeta crnogorske nacionalne manjine (na primjer, saopštenja Crnogorske partije i nekih crnogorskih udruženja), jačanjem podjela unutar naše zajednice i kreiranjem atmosfere opšteg nepovjerenja, upisivanjem građana drugih nacionalnosti u poseban birački spisak, a što je inače konstatovano u izvještaju Vojvođansko istraživačko – analitičkog centra (Nezavisno društvo novinara Vojvodine), ali ne i od strane nadležnih organa republike Srbije. Dešavanja tokom procesa elektorskih izbora, zbog prisutnih kontroverzi, bila su zastupljena u medijima, naročito u elektronskim, što je stvaralo negativnu percepciju u pogledu istih kod naše zajednice, pogotovo nakon odluke Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije da raspusti Nacionalni savjet crnogorske nacionalne manjine u Srbiji dvadesetak dana prije održavanja izbora, i shodno zakonskim ovlaštenjima uvede u isti privremeni organ upravljanja.

Često govorimo o položaju Srba u Crnoj Gori, kako vi ocjenjujete položaj Crnogoraca u Srbiji?

Mitrović: Sve prethodno navedeno svjedoči o nezavidnom položaju crnogorske nacionalne zajednice u Srbiji. Uprava za dijasporu će u narednom periodu utvrditi učešće i modalitete saradnje u korelaciji sa Ambasadom Crne Gore u Srbiji, odnosno Generalnim konzulatom u Sremskim Karlovcima sa crnogorskim udruženjima koja su programski orijentisana na očuvanje i jačanje crnogorskog nacionalnog identiteta. U tom smislu podrazumijeva se da je neophodna veća podrška matične države u odnosu na našu manjinu u Srbiji, kao i aktivniji odnos u zaštiti i ostvarivanju njihovih zagarantovanih manjinskih prava. Uprava za dijasporu u saradnji sa Odborom za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore i Generalnim konzulatom CG u Sremskim Karlovcima već sprovodi određene aktivnosti u cilju konsolidacije i jačanja crnogorske zajednice u Srbiji, a kroz jačanje ukupnih kapaciteta procrnogorskih organizacija u ovoj zemlji.

Što će biti fokus rada Uprave za dijasporu u ovoj godini?

Mitrović: Osnovni zadatak Uprave je ostvarivanje i jačanje ukupnih odnosa i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. Podrazumijeva se rad na očuvanju jezika, kulture i tradicije i podrška ovakvim projektima koje je i do sada pružala Uprava kroz organizaciju i Ljetnje škole jezika i kulture na Ivanovim koritima, ali i kroz podršku kursevima jezika koje inicira i realizuje naša dijaspora u inostranstvu. Vjerujem da će biti i puno obaveza, ali i rezultata vezanih za sufinansiranje projekata i programa organizacija dijasporu putem javnog konkursa koji se realizuje prvi put, izrade evidencija, organizacije Dana dijaspore, dodjele nagrada...

Iako su u toku organizacione promjene državne uprave u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore imala je posebnog sluha za potrebe dijaspore, pa je Uprava za dijasporu jedan od rijetkih organa, koji uprkos mjerama koje se sprovode u cilju optimizacije javne uprave, dobio svoju samostalnost. Na ovaj način Vlada je pokazala značaj koji pridaje pitanju jačanja odnosa i veza sa dijasporom i čvrstu opredijeljenost da ove veze unaprijedi i učini ih boljim i sadržajnijim kroz konkretne aktivnosti i projekte koje će sprovoditi Uprava za dijasporu.

Raduje me da mogu da kažem da je u dijelu odnosa sa dijasporom Crna Gora uradila mnogo, da smo institucionalno i normativno zaokružili ovu oblast i da je pred nama period ubiranja rezultata truda i rada koji smo uložili.

Komentari 52

ostavi komentar
Vidi još

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo