- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Dijaspora
27. 07. 2018.
12:21 >> 12:06
2
ROĆEN SAOPŠTIO
Za ekonomski razvoj važna i uloga dijaspore
Dijaspora može da odigra važnu ulogu u povećanju dinamike ekonomskog razvoja, kao što je to bio slučaj tokom obnove nezavisnosti države, ocijenio je glavni politički savjetnik predsjednika Crne Gore, Milan Roćen.
On je danas, na trećoj sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima, kazao da će iseljenici u novoj fazi razvoja države imati aktivniju ulogu u kreiranju društvenih, ekonomskih i političkih tokova.
Roćen je rekao da je ovo doba digitalne dijaspore koje će olakšati saradnju Crne Gore sa iseljenicima.
On je naveo da očekuje da se iz Crne Gore, kao evropske zemlje u civilizacijskom smislu, neće više odlaziti iz materijalnih razloga.
"Nije daleko dan kada će se potomci naših iseljenika vratiti u Crnu Goru", kazao je Roćen.
Prema njegovim riječima, za 12 godina od obnove nezavisnosti, Crna Gora je vodeća ekonomija u regionu, najmlađa članica NATO-a, koju međunarodni partneri nazivaju sidrom stabilnosti Balkana.
"Od 30 odsto evropskog prosjeka razvoja 2006. godine, došli smo na 46 odsto, a u tom periodu strane investicije u bruto društvenom proizvodu učestvovale su od 18 do 19 odsto", naveo je Roćen.
On je podsjetio da se gradi autoput, brojni turistički rizorti, energetski objekti i sve to ukazuje da Crna Gora ide tamo gdje je dijaspora već, u Evropu i razvijeni svijet.
Roćen je kazao da je pitanje saradnje sa iseljenicima izdignuto na nivo najvećih državnih prioriteta nakon obnove nezavisnosti, 2006. godine.
"Tada je prepoznata potreba sistemtskog rješavanja tog pitanja", rekao je Roćen.
Prva strategija o saradnji Crne Gore, kako je naveo, usvojena je 2010. godine i njom je bilo predviđeno da se formira Uprava za dijasporu, koja danas postoji u okviru Ministarstva vanjskih poslova.
Roćen je podsjetio da je nedavno usvojen i novi Zakon o saradnji sa iseljenicima.
On smatra da veliko priznanje treba odati Matici crnogorskoj, koja se na pravi način bavi pitanjem saradnje države sa iseljenicima.
Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, kazao je da je za dvije godine od svog postojanja, Savjet uspio da prepozna ključne probleme iseljenika.
"Te godine za nama pokazale su se kao uspješne, a formiranje Savjeta pokazalo se opravdanim", naveo je Mitrović.
On je podsjetio da je Savjet za saradnju sa iseljenicima, kao jedno od novih rješenja, uveden Zakonom o saradnji sa iseljenicima i konstituisan u septembru 2016. godine, kao savjetodavno tijelo Vlade.
"To je tijelo koje učestvuje u kreiranju i sprovođenju ključnih politika po pitanju saradnje Crne Gore sa iseljenicima", rekao je Mitrović.
On je kazao da novi Zakon, koji je usvojen prije nekoliko dana, trebalo bi da dovede do realizacije većeg broja projekata, koji su od interesa za dijasporu.
Mitrović očekuje da će se u narednom periodu još više intenzivirati procesi saradnje između države i dijaspore.
Potpredsjednik Savjeta sa saradnju sa iseljenicima, Boris Popivoda, kazao je da je Zakon o iseljenicima zakonska pretpostavka za saradnju države i dijaspore.
On je podsjetio na brojne uloge koje je dijaspora imala, od lobiranja za nezavisnost Crne Gore, pa do novčane pomoći.
Popivoda je ocijenio da je Savjet rezultat zajedničke brige, truda i rada.
Коментари2
Остави коментар