Mina; B.V.

VLADA PREDLOŽILA

Novi zakon za bolju saradnju s dijasporom

Vlada je danas usvojila Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom i iseljenicima koji, kako je saopšteno, predstavlja veliki iskorak na planu sistemskog uređivanja te oblasti.

Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, podsjetio da je važeći Zakon o saradnji sa iseljenicima usvojen 2015, kao prvi normativni akt u crnogorskom zakonodavstvu kojim je regulisana ta oblast.

"Radilo se o pionirskom poduhvatu, a koliko god je zakonodavac pokušao da maksimalno obuhvati tu oblast, tek su se kroz njegovu primjenu mogle uočiti određene pravne praznine, nedorečenosti i nejasnoće u njegovim odredbama", kazao je Mitrović.

Kako je naveo, Predlog novog zakona zadržao je građanski duh i stav o potrebi uvažavanja jednakog statusa dijaspore i iseljenika i svih iseljeničkih grupacija iz Crne Gore.

Mitrović je kazao da je predlagač zakona uveo termin dijaspora, i time uvažio brojne zahtjeve našeg iseljeništva pristigle tokom javne rasprave.

Predlogom zakona su, kako je naveo, uređena prioritena pitanja saradnje Crne Gore sa dijasporom i iseljenicima, način ostvarivamnja i jačanja te saradnje, nosioci nadležnosti i međusobni odnosi institucija od državnog do lokalnog nivoa.

Posebnim poglavljem definišu se oblasti saradnje - očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, očuvanje kulturnog identiteta, jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje, informisanje i povezivanje, zaštita prava i položaja dijaspore i iseljenika i unaprjeđenje privrednog partnerstva.

Zadržano je rješenje o obavezi formiranja Savjeta sa dijasporom i iseljenicima, kao savjetodavnog tijela Vlade koje čine i predstavnici iseljenika, a dodatno su razrađene norme koje obezbjeđuju transparentiji postupak izbora predstavnika dijaspore u Savjet i definišu prestanak mandata i način razrješenja članova tog tijela.

"Povećan je broj predstavnika u Savjetu za zemlje sa većom koncentracijom iseljenika, pa će tako Njemačka, umjesto dosadašnja dva imati tri predstvnika, dok su Rusija, Francuska, Belgija i Holandija dobile po jednog", kazao je Mitrović.

On je dodao da je novina u odnosu na postojeće zakonsko rješenje i uvođenje dodatnog broja članova Savjeta iz reda istaknutih ličnosti.

Zadržane su i unaprijeđene odredbe koje se tiču dodjela nagrada iseljenicima i organizacijama dijaspore za poseban doprinos koji su dali jačanju veza sa Crnom Gorom, a pored postojećih šest uvedena je i nagrada za doprinos u oblasti nauke.

Zadržane su i unaprijeđene i odredbe koje se tiču izdavanja iseljeničkih knjižica i organizacije manifestacije Dani dijaspore.

Prema riječima Mitrovića, poglavlje koje se tiče finansiranja pretrpjelo je najveće izmjene, a njime je predviđeno sufinanssiranje programa i projekata organizacija iseljenika na osnovu javnog konkursa.

"Jačanje odnosa između matice i dijaspore je dvostrani odnos, i ne može polivati na aktivnostima samo jedne strane", kazao je on.

Zato je, kako je pojasnio, neophodno da matica podržava projekete i programe organizacija iseljenika koji rezultiraju unaprjeđenjem i jačanjem odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom, kao i ostvarenje ciljeva.

"Ako imamo u vidu da su organizacije iseljenika obično registrovane kao nevladine organizacije u stranoj zemlji, koje nemaju izvor finansiranja i sve svoje aktivnosti sprovode na volonterskoj osnovi, onda je jasno zašto je ovo neophodno", kazao je Mitrović.