Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Dijaspora

15. 10. 2017. 08:02   >>  12:27 12

MITROVIĆ ZA PORTAL

Izmjene zakona za bolju saradnju sa dijasporom

Za četiri godine postojanja Uprava za dijasporu uradila je mnogo na planu unapređenja i jačanja odnosa Crne Gore sa iseljeništvom, kaže za naš portal direktor te institucije Predrag Mitrović. Kako bi saradnja bila još bolja krajem mjeseca trebalo bi da bude završen prvi predlog teksta izmjena i dopuna Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima. Mitrović pojašnjava da će izmjene Zakona omogućiti državi da postavi pravni osnov za sufinansiranja projekata i programa iseljeničkih organizacija, i na taj način pruži pomoć njihovom radu i funkcionisanju. „Jačanje odnosa između matice i iseljenika, ne može počivati na aktivnostima samo jedne strane“, poručio je Mitrović.

Krajem ovog mjeseca trebalo bi da bude završen prvi predlog teksta izmjena i dopuna Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, kaže Mitrović za Portal RTCG.

Radna grupa za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o saradnji CG sa iseljenicima već je održala prvi sastanak na kome su razmijenjene informacije i skrenuta pažnja na odredbe Zakona sa kojima je bilo problema u primjeni, kao i o odredbama Zakona koje su sadržajno ili pravno-tehnički manjkave.

„Zauzet je stav o načinu rješavanja najproblematičnijih djelova zakona i oformljeni timovi koji će raditi na pojedinim djelovima dogovorenih izmjena i dopuna. Vjerujem da ćemo prvi predlog teksta izmjena i dopuna Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima imati krajem tekućeg mjeseca“, kaže Mitrović.

On kaže da su se pri formiranju Radne grupe rukovodili principom uključivanja predstavnika organa i institucija koje u okviru svojih redovnih djelatnosti imaju određene nadležnosti i obaveze saradnje i jačanja odnosa sa iseljeništvom.

„Tako Radnu grupu čine predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Uprave za dijasporu, Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Zakonodavnog odbora Skupštine CG, Savjeta za saradnju sa iseljenicima, Matice crnogorske, Ministarstva nauke, Ministarstva sporta, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva ekonomije, Ministarstva kulture, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva prosvjete“, navodi Mitrović.

Podsjeća da je Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima usvojen 2015. i prvi put je normativno tretirana oblast saradnje i odnosa Crne Gore sa iseljeništvom.

„To je bio pionirski poduhvat, pa koliko god je zakonodavac pokušao da maksimalno obuhvati ovu oblast, tek su se kroz njegovu primjenu mogle uočiti određene pravne praznine, nedorečenosti i druge nejasnoće u tekstu Zakona“, pojašnjava naš sagovornim.

Mitrović kaže da je osnovni problem ili manjkavost važećeg Zakona u tome što ne propisuje jasan pravni osnov za sufinansiranja projekata i programa iseljeničkih organizacija, niti pružanje pomoći njihovom radu i funkcionisanju.

„Jačanje odnosa između matice i iseljenika je dvostrani odnos, on ne može počivati na aktivnostima samo jedne strane“, izričit je Mitrović.

Zato je, kaže on neophodno da matica podrži one projekte i programe organizacija iseljenika, koji rezultiraju unapređenjem i jačanjem odnosa Crne Gore sa svojim iseljeništvom.

„Tu je i ostvarenje ciljeva koji su propisani samim Zakonom, a to su: očuvanje kulturnog identiteta, očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, jačanje obrazovne, naučne i sportske saradnje, informisanje i povezivanje, zaštita prava i položaja iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. Ako imamo u vidu da su organizacije iseljenika obično registrovane kao nevladine organizacije u stranoj zemlji koje nemaju izvor finansiranja i sve svoje aktivnosti sprovode na volonterskoj osnovi, onda je jasno zašto je ovo neophodno“, precizira Mitrović.

Takođe manjkavosti, kako navodi postoje u dijelu odredaba Zakona koje se odnose na postupak izbora i razrješenja članova Savjeta za saradnju sa iseljenicima, a nedorečenosti ima i u odredbama koje se odnose na izdavanje Iseljeničke knjižice.

„Izmjene i dopune tretiraće upravo one odredbe Zakona koje sam naveo. Olakšavajuća okolnost je da je Uprava za dijasporu u prethodne dvije godine od stupanja ovog zakona na snagu imala priliku da identifikuje sporne odredbe, kao i da imamo jasnu sliku o svrsi i cilju odredbi na kojima će se intervenisati bilo njihovom dopunom ili izmjenom. Ono što je zadatak Radne grupe je da u okviru identifikovanih propusta, na promišljen, precizan i metodološki ispravan način, osmisli optimalna normativna rješenja koja mogu zaživjeti u praksi“, zaključuje Mitrović.

Za četiri godine urađeno mnogo 

Uprava za dijasporu je osnovana prije četiri godine, a Mitrović kaže da je u tom kratkom periodu, na planu unapređenja i jačanja odnosa Crne Gore sa iseljeništvom urađeno je mnogo.

„Od usvajanja prvog zakona u ovoj oblasti, formiranja Savjeta za saradnju sa iseljenicima kao savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore, dodjele prvih nagrada za doprinos iseljenicima i iseljeničkim organizacijama, organizacije manifestacije „Dani iseljenika“ koja će postati tradicionalna, do usvajanja Strategije saradnje Crne Gore sa iseljenicima kojima su propisane konkretne mjere koje bi trebale rezultirati jačanjem kulturne, naučne, privredne i ukupne saradnje matice i iseljenistva“, kaže Mitrović za naš portal.

Ističe da se odnos sa iseljenicima zasniva na uzajamnoj privrženosti i saradnji, pružanju pomoći i jačanju međusobnih veza, uz uvažavanje specifičnosti i potreba svih iseljenika.

„Komunikacija sa iseljenicima i njihovim organizacijama je svakodnevna, produktivna i otvorena. Uz prilično dobra normativna rješenja koja nam je donio Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima otvorene su brojne mogućnosti za unapređenje rada i odnosa sa iseljenicima. Za samo dvije godine od primjene ovog zakona rezultati su brojni i vidljivi, pa je za očekivati da će se u budućnosti otvarati novi prostori saradnje i osmišljavati novi projekti od obostranog interesa“, zaključio je Mitrović.

Maja Lalić Burzanović 

Пратите нас на

Коментари12

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније