[ RTCG Portal ]

KRIVOKAPIĆ

Nijesam razgovarao sa Simijanovićem

Nikada nisam pregovarao i razgovarao sa Stevanom Simijanovićem i niko, apsolutno niko, nije vršio uticaj na formiranje ove Vlade, saopštio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, u okviru Premijerskog sata, u Skupštini Crne Gore.  

Poslanik Albanske liste, Genci Nimanbegu, reagovao je proceduralno i saopštio da je spriječen da postavi pitanje jer nema klub.

"Pozivam vas da razmislimo o izmjenama Poslovnika", kazao je on, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić odgovorio je da su za posljednjih osam mjeseci već bile dvije izmjene.

Razvoj sjevera 

Predstavnicu Kluba poslanika Crno na bijelo Suadu Zoronjić interesuje da li Krivokapić namjerava da uskoro posjeti Bijelo Polje i upozna se sa dinamikom realizacije infrastrukturnih projekata i njihovim značajem za stanovništvo tog grada i sjevera.

Ona smatra da će budžet za ovu godinu usporiti, a možda i zaustaviti započete infrastrukturne projekte u Bijelom Polju.

“Da li na taj način afirmišete i pospješujete razvoj sjevera i da li je to u skladu sa strategijom regionalnog razvoja”, pitala je Zoronjić premijera.

Krivokapić je kazao  da je Strategija regionalnog razvoja Crne Gore istekla 2020. godine, a kako aktivnosti na izradi iste nažalost nijesu započete prethodne godine, Ministarstvo ekonomskog razvoja je za ovu godinu planiralo intenziviranje aktivnosti na kreiranju ovog značajnog dokumenta.

"Tačnije, proces izrade je već započet, a u planu je da dokument bude finalizovan krajem tekuće ili početkom sljedeće godine. Sveobuhvatnost politike regionalnog razvoja zahtijeva širok proces konsultacija sa ostalim državnim institucijama, lokalnim samoupravama, predstavnicima privrede, biznis zajednicom, naučno-istraživačkim institucijama i NVO sektorom, pri čemu ćemo posebno insistirati na saradnji sa lokalnim samoupravama. Cilj je da se lokalne potrebe i prioriteti integrišu u regionalne, odnosno nacionalne prioritete razvoja“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića na pitanje Suade Zoronjić.

Premijer je istakao da se u Sjevernom regionu i dalje najviše ulaganja realizuje za projekte održivog rasta, tj. primarno na saobraćajnu infrastrukturu, a zatim i na projekte u oblasti energetike, poljoprivrede i zaštite životne sredine.

"Shodno stepenu razvijenosti jedinica lokalne samouprave, opština Bijelo Polje je prema posljednjem obračunu napredovala sa 19. na 17. mjesto na listi svih JLS, sa indeksom razvijenosti 64,78, čime spada u kategoriju manje razvijenih lokalnih samouprava. Nadam se da ćemo našim daljim aktivnostima u kontekstu politike regionalnog razvoja, doprinijeti pobošanju ovog indeksa, konkretno opštine Bijelo Polje, kao i indeksa ostalih opština, sa prioritetom na opštine Sjevernog regiona“, saopštio je predsjednik Vlade.

 Krivokapić je, govoreći o infrastrukturnim kapitalnim projektima u Bijelom Polju – Ski centar Cmiljača, na Bjelasici i Đalovića pećina u Bistrici, kazao da bi trebalo napomenuti da ovi projekti datiraju još iz 2015. godine i do danas nijesu završeni. Krivokapić je rekao da do danas imamo ulaganja sa ugovornim obavezama u iznosu preko 18 miliona eura, bez uračunatih 1,58 miliona eura za osnježavanje staza za drugu fazu projekta.

"Dalje, Investicionim elaboratom je predviđena izgradnja četvorosjedne žičare (Z9) koja kreće iz planiranog budućeg planinskog naselja Cmiljača. Međutim, počelo se sa realizacijom žičare Z7 koja se nalazi na drugoj lokaciji, a koja nije tretirana Investicionim elaboratom, a nakon postignutog sporazuma između Direkcije javnih radova i Opštine Bijelo Polje. Vrijednost te žičare je skoro 8 miliona eura, čiji rad se ne može provjeriti jer nema elektrosnabdijevanja, nemamo još uvijek završenu saobraćajnicu kojom bi se moglo doći do žičare“, saopštio je premijer.

Predsjednik Vlade je istakao da se nije ispoštovao predloženi prioritet gradnje ski centara na prostoru Bjelasice i Komova prema Prostornom planu posebne namjene Bjelasica i Komovi, niti se ispoštovao predloženi prioritet gradnje žičara u Ski centru „Cmiljača“.

"Kada je riječ od Đalovića pećini treba istaći da je kapitalnim budžetom za 2014, 2015 i 2016. godinu za ovaj projekat predviđeno ukupno oko 500 hiljada eura, dok je predlogom budžeta za 2021. godinu predviđeno ulaganje u iznosu od 2.504.040 eura. Takođe, treba istaći da za ovaj projekat nije rađen investicioni elaborat, već je pripremljeno urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje predstavljalo osnovu za iniciranje uređenja, izgradnje i valorizacije prostora Đalovića klisure. S obzirom na to da nije bilo investicionog elaborata, plan radova je definisan na osnovu pomenute Prethodna studije opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine i završetak radova je bio planiran u 2021. godini. Međutim, na osnovu podataka iz Uprave javnih radova, za očekivati je prolongiranje završetka svih radova na projektu Đalovića pećine“, kazao je premijer.

Premijer je kazao da, kada je u pitanju predlog kapitalnog budžeta za 2021. godinu, treba napomenuti da su za projekte koji se realizuju kroz program „Unapređenje turistčke ponude“ predviđena izdvajanja u iznosu od 8.482.088 eura.

"Od sredstava koja su planirana da se kroz program „Unapređenja turističke ponude“ ulože na sjever u 2021. godini, 30,1% sredstava se odnosi na projekte u opštini Bijelo Polje, odnosno projekat valorizacije Đalovića pećine i izgradnju ski centra Cmiljača. Dakle, 18% sredstava je planirano iz Predloga kapitalnog budžeta samo za unapređenje turističke ponude na sjeveru i izgradnju skijaške infrastrukture, a predloženim budžetom su predviđena ulaganja na sjeveru i u projekte očuvanja životne sredine, zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja, u projekte obrazovnog sistema i sporta, u lokalnu putnu infrastrukturu, itd. Dakle, ne dovodi se u pitanje opredijeljenost Vlade Crne Gore kada je u pitanju razvoj našeg sjevera a samim tim i posjeta pomenutoj opštini“, zaključuje se u odgovoru premijera.

Kompetentnost prvi i osnovni uslov za zapošljavanje i napredovanje

Predstavnika Kluba poslanika Socijaldemokratske partije – Albanske koalicije Jednoglasno Fatmira Đeku interesovalo je koliko je do sada Vlada imenovala funkcionera i koliko je njih iz redova manjinskih naroda, posebno Albanaca.

“Za gotovo šest mjeseci trajanja Vašeg mandata imamo, nažalost, zanemarljiv broj pripadnika manjinskih naroda, tu prije svega mislim na Albance, kojima je zapalo da budu u nekoj instituciji”, naveo je Đeka.

 Krivokapić je kazao je da je nacionalna i vjerska pripadnost javnih funkcionera, državnih službenika i namještenika, ali i svih građana Crne Gore, njihova privatna stvar.

"Srazmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih zajednica u državnim organima Ustavna je obaveza kojoj težimo i kojoj ćemo težiti tokom čitavog mandata ove Vlade. Ustavno-zakonski okvir promoviše koncept građanske države i meritokratski princip pri zapošljavanju i napredovanju u državnim organima, a, sa druge strane, predviđa i afirmativnu akciju za pripadnike manjinskih naroda. To znači da je prvi i osnovni kriterijum za zapošljavanje i napredovanje kompetentnost kandidata, dok pripadnost manjinskom narodu može biti preovlađujuća u situacijama kada više kandidata posjeduju identičan nivo kompetencija“, kazao je premijer Krivokapić odgovarajući na pitanje Fatmira Đeke. 

Predsjednik Vlade rekao je da zvanični podaci iz Centralne kadrovske evidencije, koji su naslijeđeni od bivše vlasti, ne pružaju dobar osnov za postizanje srazmjerne zastupljenosti nacionalnih zajednica u državnim organima.

"Po podacima iz Centralne kadrovske evidencije, u državnim organima radi 81% Crnogoraca; 5,34% Srba; 3,79% Bošnjaka; 1,13% Albanaca i 1,55% Muslimana. Dakle, upoređujući ove podatke sa zvaničnim statističkim podacima o nacionalnoj strukturi građana Crne Gore, proizlazi da su skoro sve nacije (pa i albanska, kojoj vi pripadate), bile diskriminisane. Nadalje, broj službenika i namještenika koji se nisu izjašnjavali o nacionalnoj pripadnosti posredno govori i o „slobodi“ koju su ti isti građani osjećali prije 30. avgusta 2020. godine“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića.

Krivokapić je kazao da za razumijevanje kompletne problematike, u vidu treba imati i to da sistem javne uprave ne čine samo državni organi, već i javne agencije, javni fondovi, javne ustanove i javna preduzeća, te da su postupci zapošljavanja/imenovanja/postavljenja u svakom od tih subjekata bitno drugačiji.

"U proteklom periodu, značajan broj kadrovskih promjena odnosio se na ministarstva i organe uprave i to na privremena određivanje vršilaca dužnosti na pozicijama visoko-rukovodnog kadra (najduže do 6 mjeseci, tj. do popunjavanja radnih mjesta putem javnih konkursa). Ukupan broj javnih funkcionera koji su, od strane ove Vlade, imenovani/postavljeni ili određeni za vršioce dužnosti je 263. Od tog broja, 92 se odnose na organe državne uprave, 14 na Kabinet predsjednika i potpredsjednika Vlade, a 157 na javne ustanove i javna preduzeća“, kazao je premijer.

Premijer je kazao da se na osnovu toga može konstatovati da su neke od značajnih funkcija u Vladi preuzeli i pripadnici manjinskih naroda.

„Podaci iz istraživanja koje navodite, a koje je sprovela jedna nevladina organizacija, procjenjujući nacionalnost imenovanih javnih funkcionera prema imenu koje nose, društveno je izuzetno opasno i do kraja otkriva nakaradno shvatanje koncepta građanske države koji je nametnut od strane bivše vlasti. Kao predsjednik Vlade Crne Gore, ja sigurno neću odokativno procjenjivati ničiju naciju i vjeru, niti ću za podršku Vladi biti spreman da trgujem osjećanjima ljudi. Pogotovo mi je nejasan termin „autentični“ predstavnik manjinskog naroda – ko to ima pravo da svojevoljno ocjenjuje i gradira nečiju nacionalnu pripadnost? Je li Dritan Abazović, kao čovjek koji se javno izjašnjava kao Albanac, „neautentičan“ Albanac i „manji“ Albanac od Vas, samo zato što je potpredsjednik ove Vlade? Pošto u svom pitanju pominjete „zabrinutost naših evropskih prijatelja“, bilo bi jako dobro da čujete njihovo mišljenje o tome da li je i kod njih standard da se o nacionalnosti i vjeri građana sudi po imenu i da li za državu postoje više ili manje autentični pripadnici pojedinih nacija? Što se tiče Vaše opaske o podršci Srpske pravoslavne crkve formiranju ove Vlade, istu smatram neprimjerenom jer nema veze sa pitanjem koje ste postavili. Da li ću, u toku svog djelovanja, inspiraciju i sagovornike tražiti u crkvi, džamiji ili katedrali – moje je osnovno ljudsko pravo“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića.

Istakao je da iza ove Vlade stoji preko 200 hiljada glasova crnogorskih građana, kojima je bilo dosta višedecenijskog pustošenja države i ponižavanja.

"Ne znam da li je iza bilo koje prethodne Vlade svojim glasom stalo više građana. Na kraju, bili ste pozvani i opet Vas pozivam da sarađujemo. Od septembra prošle godine moja ruka saradnje prema Vama stoji u vazduhu. Vrijeme je da se pomirite sa činjenicom da je bivša vlast, koja je diskriminisala sve osim sopstvene džepove, otišla u istoriju i da samo, poštujući jedni druge, možemo graditi bolju budućnost“, zaključio je premijer Krivokapić.

Kroz Predlog zakona o budžetu do bržeg ekonomskog oporavaka

Šef Kluba poslanika Pokreta za promjene Branko Radulović pitao je Krivokapića da li bi rebalans budžeta u trećem kvartalu doprinio početku ostvarivanja dinamičnog i dugoročnog ekonomskog razvoja i velikog investicionog ciklusa u Crnoj Gori.

"Zakon o tužilaštvu je samo jedna predpostavka ka putu do dobrih institucija. Nijedan lopovski ugovor nijesmo raskinuli, nema otvaranja tajnih dosijea", kazao je Radulović.

Istakao je da zelena tranzicija mora biti završena do 2030. godine.

"Cijena CO2 će biti i do 50 eura, kažite ko može da bude konkurentan sa energijom iz TE koja je tri puta veća", dodao je Radulović.

Poslanik PzP-a je naveo i da se hitno mora osnovati Razvojna banka.

"Vodeće države se zadužuju 150 odsto, po glavi stanovnika više od 10.000 eura... Bajden, Makron, svi me slušaju, moja Vlada me ne sluša... Moramo da osnujemo Fond, da se zadužimo s dva do tri miliona, ali u Fondu koji će biti namjenski", kazao je Radulović.

Krivokapić je, odgovarajući na pitanje Branka Radulovića, kazao je da je Vlada, kroz Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu, stvorila uslov za brži ekonomski oporavak, uz stabilizaciju javnih finansija kao jednog od glavnih preduslova ukupne ekonomske održivosti i budućeg oporavka i razvoja.

"Cijeneći Vašu opservaciju, nadam se da crnogorsko društvo jasno uviđa osnovne ciljeve rada ove Vlade, koji se prvenstveno odnose na uspostavljanje pravne države, u kojoj su svi jednaki pred zakonom, kao i države jednakih šansi za sve njene građane u pravom smislu te riječi“, poručio je Krivokapić.

Predsjednik Vlade je saopštio, da se, samim tim, nameće neophodnost uspostavljanja jednake odgovornosti svih građana pred zakonom, odnosno jednake primjene zakona na sve.

"Kao potvrda navedenih stavova, jasno govori i najsvježiji primjer – ova Vlada odgovorno istrajava u svim zakosnkim koracima da se Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga primjeni na sve djelatnosti, bez obzira na enormne pritiske i, slobodno mogu reći, pokušaja ucjene. Razvojni ekonomski koncept je baziran na oporavku turizma, opštoj imunizaciji stanovništva, što će uz definisane mjere usmjerene na rast prihoda budžeta i racionalizaciju svih troškova koji nemaju produktivan karakter omogućiti značajan nivo oporavka crnogorske ekonomije“, navodi se u pisanom odgovoru premijera.

Istakao je da je snažan uticaj pandemije virusa Kovid-19 na ekonomiju Crne Gore u uslovima visoke zavisnosti od turizma, uz istovremeno zatvaranje državnih granica tokom ljetnje turističke sezone, doveo do realnog pada BDP-a od 15,2 odsto. „Ostvarenja budžetskog deficita na nivou od 10,1% i ubrzale rast već visokog javnog duga na nivo od 105,1%, u 2020. godini. Dubina ekonomske krize i slaba diverzifikovanost ekonomije zahtijevale su sprovođenje odlučnih mjera fiskalnog prilagođavanja kako bi se obezbijedilo smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i pružila podrška ekonomskom rastu“, navodi se u odgovoru premijera Krivokapića.

Premijer je kazao da je, istovremeno, u cilju ostvarivanja ušteda i podizanja transparentnosti trošenja javnih sredstava, po prvi put u izradi budžeta, u potpunosti, primijenjeno programsko budžetiranje.

"Programski budžet omogućiće direktno povezivanje politika i ciljeva Vlade sa rezultatima, čime će se omogućiti lakše definisanje prioriteta i bolja preraspodjela sredstava. Predloženim budžetom, projektuje se da će prosječna realna stopa ekonomskog rasta u periodu 2021-2023 iznositi 7,6%, pri čemu je za 2021. projektovan snažan rast od 10,5% pod uticajem niske baze iz 2020. godine, dok su za 2022. i 2023. projektovane stope rasta od 6,5% i 5,8%“, kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je nagalasio da će se uskoro na javnoj raspravi pred građanima naći Fiskalna strategija, kao strateški dokument kojim će se jasno definisati pravci politika Vlade iz oblasti poreske i fiskalne politike.

"Pratićemo pažljivo ostvarenje Budžeta za 2021.godinu i ukoliko se ukaže opravdana potreba za rebalansom, te ako se steknu uslovi jasno propisani Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, nećemo oklijevati sa sprovođenjem svih, zakonom definisanih, koraka u cilju daljeg jačanja cjelokupne ekonomije Crne Gore. Zadatak 42. Vlade Crne Gore je da do kraja ove godine stabilizuje ekonomiju, strogo kontroliše javne finansije i uvede ekonomiju i društvo u snažni oporavak do naredne godine. Tek na kraju 2022. godine možda će se steći uslovi strukturnijeg promišljanja oko uvećanja, mada i tada skromnog, rashodnih pozicija budžeta. Stoga, do tada Vlada Crne Gore ne planira rebalans, a kako bi se povećalo trošenje, odnosno dodatno prikupljanje od poslovnih subjekata u zemlji. Pored pravedne redistribucije, Vlada Crne Gore je obavezna da slijedi i predvidivost u planiranju poslovnih perspektiva, a kako bi se redovnim i ustaljenim prikupljanjem državnih prihoda obezbijedila održivost javnih tokova novca“, navodi se u pisanom odgovoru premijera.

"Za Vladu značajno otvaranje zajedničkog graničnog prelaza sa Albanijom"

Predsjednik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Krivokapića kada Vlada planira da zvanično otvori i pusti u funkciju granični prelaz Zatrijebačka Cijevna – Grabon.

Krivokapić je saopštio  da je pitanje otvaranja zajedničkog graničnog prelaza sa Albanijom, Zatrijebačka Cijevna – Grabon, od velikog značaja za Vladu, te da je Ministarstvo unutrašnjih poslova, poslednjih mjeseci, intenziviralo aktivnosti kako bi se navedeni granični prelaz stavio u funkciju.

"Nažalost, tokom izgradnje ovog graničnog prelaza, bivšoj nadležnoj administraciji je promaklo blagovremeno preduzimanje aktivnosti po pitanju napajanja ovog graničnog prelaza električnom energijom, i to je, poslaniče Ibrahimoviću, glavni razlog zašto do sada predmetni granični prelaz nije otvoren“, navodi se u pisanom odgovoru premijera  na pitanje Ervina Ibrahimovića iz Kluba poslanika Bošnjačke stranke.

Premijer je kazao da su Predlogom zakona o budžetu, za program Integrisano upravljanje granicom, planirana sredstva i za elektrifikaciju ovog zajedničkog graničnog prelaza.

"Takođe, Vlada Crne Gore, na sjednici od 13. maja 2021. godne, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, donijela je Akcioni plan za sprovođenje Strategije integrisanog upravljanja granicom za 2021. godinu i Akcioni plan za sprovođenje Šengenskog akcionog plana za 2021. godinu, kojima su predviđene aktivnosti od značaja za uspostavljanje ovog zajedničkog graničnog prelaza. U cilju koordinacije aktivnosti graničnih policija i carina Crne Gore i Republike Albanije na pripremama za uspostavljanje zajedničke granične kontrole na ovom graničnom prelazu, aktom ministra unutrašnjih poslova Crne Gore, Sergeja Sekulovića, 6.4.2021. godine, upućena je inicijativa ministru unutrašnjih poslova Republike Albanije“, kazao je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade saopštio je da će zajednički granični prelaz, izgrađen na teritoriji Crne Gore, početi da funkcioniše nakon finalizacije izgradnje u dijelu snadbijevanja graničnog prelaza električnom energijom i postizanja dogovora sa albanskom stranom o terminu vršenja zajedničke granične kontrole. Premijer Krivokapić kazao je da je u okviru IPA Strateškog programa prekogranične saradnje Crna Gora – Republika Albanija, izgrađen 2017. godine ovaj zajednički granični prelaz, u cilju povezivanja Podgorice i Gusinja preko teritorije Republike Albanije.

"Otvaranje zajedničkog graničnog prelaza Zatrijebačka Cijevna – Grabon podrazumijevalo je prethodnu rekonstrukciju dionice puta od Dinoše do granične linije sa Republikom Albanijom, odnosno do budućeg zajedničkog graničnog prelaza, kao preduslova za uspostavljanje ovog putnog pravca, a sa ciljem povezivanja dvije države na trasi putnog pravca Podgorica – Gusinje, koji se znatnim dijelom prostire preko teritorije Republike Albanije. Uprava za saobraćaj organizovala je rekonstrukciju pomenutog putnog pravca i u završnoj je fazi“, navodi se u pisanom odgovoru predsjednika Vlade, Zdravka Krivokapića.

Ibrahimovič je saopštio da nije zadovoljan odgovorom, ali je, kako je rekao, zadovoljan iskrenošću.

Nastaviće s podrškom privredi i građanima

Predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović pitao je premijera koje je sve mjere Vlada preduzela na poboljšanju uslova života i standarda penzionera, prosvjetnih radnika, zdravstvenih radnika, malih preduzetnika, lica na zavodu za zapošljavanje i drugih društvenih grupa.

 Nepredvidiva dinamika trajanja pandemije Kovid-19 dovela je kompletno crnogorsko društvo, kako građane, tako i privredu u izuzetno tešku situaciju, saopštio je premijer.

"Ali to nije jedini problem. Prošle godine, mi smo imali samo 15 odsto turističke sezone. Da li je to rezultat ove Vlade ili naših prethodnika? Zašto se to ne pitamo? Upravo na tom fonu, koji je vezan za posljedice koje ostavlja COVID da bi sačuvali i očuvali dostojanstvo građana i koliko toliko obezbijedili funkcionisanje privrede, mi smo napravili dva paketa mjera; prvi, koji je važio do kraja marta i drugi, koji važi od početka aprila. Ta podrška je namijenjena najranjivim kategorijama stanovništva, a to je najveći broj građana Crne Gore; podrška održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju; pospješivanje likvidnosti privrednih subjekata; stvaranje uslova za povećanje broja turista; stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda“, kazao je Krivokapić, odgovarajući na pitanje Borisa Bogdanovića.

Premijer Krivokapić poručio je da je ovim paketom mjera obuhvaćeno skoro 100 hiljada građana, sa jasno definisanim iznosom za svaku kategoriju.

"U II kvartalu mi smo morali da nađemo mehanizme koji su najbolji i to smo pokušali da uradimo sa Elektroprivredom Crne Gore. To se odnosi na penzionere, čija je penzija niža od 222 eura i nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje“, kazao je premijer.

"Kontinuiranim mjerama podrške, Vlada je još jednom pokazala da ulaže maksimalne napore u iznalaženju rješenja koja će pomoći građanima i privredi da što lakše prevaziđu negativne posljedice pandemije obezbjeđujući finansijska sredstva koja će dodatno pomoći da se sačuva životni standard i privredni potencijal, što je garancija da imamo svijetliju budućnost“, zaključio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić. Predsjednik Vlade je istakao da je broj zahtjeva koji je podnijela privreda skoro 80 hiljada i da je time obuvaćeno 348. 322 subvencionisane zarade, što iznosi oko 85 miliona eura. Predsjednik Vlade je, između ostalog, kazao da Vlada radi sve da turistima koji dolaze u Crnu Goru obezbijedi kvalitet i bezbjednost.

Poslanik Demokrata je naveo da je prethodna vlast imala tri decenije da popravi standard građana, ali da su ostali zapamćeni po otimačinama.

"Otimali ste od siromašnih, a poklanjali bogatim...Ostavili ste nam zemlju u kineskoj milosti, vi, navodne patriote. Hvala vam na ruševinama, na srušenim temeljima, ali sve ćemo popraviti", naveo je Bogdanović.

"Cilj Vlade pomirenje građana"

Predsjednik poslaničkog kluba Socijaldemokrata Ivan Brajović pitao je Krivokapića kada se može očekivati usaglašenost između riječi i djela u radu Vlade.

On je kazao da Krivokapić u nastupima često govori o potrebi pomirenja u Crnoj Gori, o većoj transparentnosti u radu i očekivanom bržem ekonomskom razvoju, ali da ono što on i Vlada rade nije u saglasnosti sa tim riječima.

„Kada možemo očekivati usaglašenost između riječi i djela jer već je prošlo devet mjeseci od parlamentarnih izbora”, pitao je Brajović premijera.

On se osvrnuo i na govor Krivokapića povodom Dana nezavisnosti, i ocijenio ga neprimjerenim.

 Krivokapić je kazao odgovarajući na pitanje Ivana Brajovića iz Kluba poslanika Socijaldemokrata Crne Gore, da njegovo pitanje ne odgovara ni političkoj ni društvenoj stvarnosti u kojoj se nalaze Crna Gora i Vlada, čiji je predsjednik.

„Podsjećam Vas da je od parlamentarnih izbora prošlo devet mjeseci ali da je Vlada formirana tri mjeseca kasnije, nakon tri decenije nesmjenjivosti vlasti, a time i nesmenjivosti Vlada, u kojima je sve bilo netransparetno, a čiju netransparentnost niste uočavali. U borbi sa takvim, netransparentnim, zatvorenim sistemom, došlo je do promjene vlasti, pa formiranja Vlade koja je po svom radu, ideologiji i odnosu prema građanima Crne Gore sve suprotno prethodnim Vladama čiji ste dio bili i Vi lično“, navodi se u pisanom odgovoru Krivokapića.

Predsjednik Vlade je istakao da o otvorenosti rada ove Vlade govori i činjenica da su sve njene odluke do tančina komentarisane od strane i pozicije i opozicije.

„Do mjere utiska da se cjelokupna politička i društvena javnost zadnjih mjeseci bavi isključivo radom Vlade, dok su ostale institucije državnog sistema u sjenci njihovog interesovanja. Ovo je prirodan tok izgradnje povjerenja građana u Vladu i njen rad u koji, decenijama, nisu imali povjerenja, jer se sve odvijalo u zatvorenim političkim krugovima, kao da se nije raspolagalo svojinom Crne Gore i novcem građana, kao da građani nisu imali prava da znaju kome i zbog čega odlazi njihov novac, kome i zbog čega plaćaju enormno visoke cijene svog niskog životnog standardna, kao da ništa u Crnoj Gori njima nije pripadalo. Gospodine Brajoviću, Vi možda ne posmatrate otvorenost i pristupačnost institucija na isti način kao što je posmatra ova Vlada i građani Crne Gore koji su jasno uočavali da se cjelokupan rad prethodne vlasti, od zakonodavne, izvršne do sudske odvijao udaljeno od njenih građana. Udaljeno i od same Crne Gore, da nije transparentnost onda kada ste vi u institucijama, a ovdje ne mislim samo na Vas lično, već na vladajuću koaliciju koja je do 30.avgusta bila na vlasti. Naprotiv, tada je sve bilo netransparento i narodu nedokučivo, a članovi ove Vlade to dobro znaju jer su i oni dio ovog naroda“, kazao je  Krivokapić.

Predsjednik Vlade poručio je da Vlada kojom rukovodi radi i radiće na potpuno drugačijim temeljima, jer je, kako je naglasio, odgovornost ono što je ostajalo samo u riječima svih prethodnih Vlada, dok je njihova zaostavština opustošena Crna Gora, pa i zaustavljeni ekonomski razvoj za čiju dinamiku ste danas zainteresovani.

„Danas, nakon što je ekonomija Crne Gore dovedena do bankrota, neodgovornom politikom čiji ste bili koalicioni partner, a koja nije bankrotirala, ne zahvaljujući vašem radu, već zahvaljujući radu ove Vlade. S pravom ste zabrinuti za ekonomski razvoj zemlje čiju ekonomiju ste do kraja razorili, čija ekonomija je služila isključivo vama, u bivšoj vlasti, za bogaćenja, bahaćenja, a koju će ova Vlada odgovornom ekonomskom politikom obnoviti, jer i ekonomija i finansije počivaju na osnovnom principu, po kom, kada nema bespotrebne potrošnje nema ni bespotrebnog troška“, kazao je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade poručio je da je cilj pomirenje građana Crne Gore.

„Ono čemu sam kao premijer najličnije posvećen, a Vi ste to Vašim pitanjem stidljivo primijetili, to je međunacionalno, nadnacionalno pomirenje građana Crne Gore, koji su jedni drugima trideset godina predstavljani kao neprijatelji, koji će jedni drugima nešto oduzeti, a koji su jedni drugima najbliži, jer nisu razjedinjeni već su isključivo ujedinjeni. Zbog toga, politika nove vlasti, a što je potpuno očigledno, često i kritikovano, je politika nerevanšizma, kao uslov jednakosti svih građana, iako nova vlast dolazi od naroda koji je decenijama i nacionalno i ekonomski šikaniran, često i hapšen, progonjen i diskriminisan. Došlo je vrijeme borbe za cjelokupni narod naše zemlje, u kom partijska knjižica više nije uslov napredovanja ali nije uslov ni nazadovanja. Dakle, za potpuno pomirenje potrebno je da se i vi, kao odgovorna opozicija, pomirite sa gubitkom vlasti i da na konstruktivan način doprinesete stvaranju društvene stvarnosti koja se neće oslanjati isključivo na podjele i pospješivanje nacionalnih razlika, a sve u cilju ubiranja političkih poena koji ne koriste nikom, ni građanima, ni ekonomskom razvoju, ni Crnoj Gori“, poručio je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade Krivokapić kazao je da je potrebno da kao društvo ozdravimo od tridesetogodišnjih intrigarenja i razvrstavanja u grupe „ZA“ i „PROTIV“ Crne Gore.

„Čija projekcija u javnosti je jasno čitljiva maska za kriminal i korupciju prethodne vlasti, što građani najjasnije prepoznaju pa prevazilaze postavku igara koje više ne pripadaju ovakvoj Crnoj Gori. U konačnom, svi se moramo naviknuti na novu političku i društvenu stvarnost, i nove uloge: članovi nove vladajuće većine da više nisu opozicija, a članovi opozicije da više nisu vladajuća većina, kako bi Crna Gora bila ljepša, uspješnija i pomirenija“, zaključuje se u odgovoru predsjednika Vlade, Zdravka Krivokapića.

Brajović je pitao premijera i o auto-putu i pregovorima sa Kinom.

"Mi smo došli u situaciju da vadimo vrući krompir i da rješavamo probleme koje ste nam vi ostavili, a ne da pričamo o razvoju. Ne tražimo zamjenu kredita nego kredit koji je povoljniji i to se stalni napominje", odgovorio je Krivokapić i istakao da jedan kilometar autoputa košta 12 miliona i da se gradi šest godina.

Brajović je naveo da nije dobio odgovor od premijera, već da je on komentarisao njegov rad. 

"Ja sam DPS-u bio opozicija u nekim godinama koje pominjete", dodao je Brajović, "Možda je spasonosno rješenje da vratite mandat, ako to uradite, bio bi to vrlo odgovoran čin." 

Tvrdi da nije znao ko je navijačka grupa "Lešinari"

Krivokapić je, komentarišući fotografiju sa "Lešinarima", navijačkom grupom Borca iz Banjaluke nastalom tokom njegove posjete Bosne i Hercegovine, rekao da nije znao ko je grupa mladića sa kojom se fotografisao.

Ta grupa navijača poznata je po kontroverznim stavovima i transparentima, često nacionalističkog karaktera.

On je u Skupštini rekao da taj slučaj ne smije "da bude predmet ovakve priče".

"Ja sam slobodan građanin. Trebalo je da idemo na večeru. Ja sam vidio u blizini crkvu i želio prije večere da posetim crkvu. Ako je to grijeh, neka bude moj najveći grijeh. Kako je protokol specifican, oni su smatrali da ja ne treba da idem. Krenuo sam putem koji je vodio pored grupe mladića za koje nijesam znao ko su. Bili su prijatni i sa oduševljenjem me pozdravili. Ja sam prišao da me slikaju iako me šefica kabineta upozoravala da ne treba da se slikam", rekao je Krivokapić u Skupštini.

On je, odgovarajući na pitanje Brajovića, kazao je da "mašu slučajnim susretom".

"Šta sam ja to zgriješio da ne mogu da idem kao normalan čovjek ulicom", rekao je Krivokapić.

O Simijanoviću i uticaju na formiranje Vlade

U ime Kluba poslanika Demokratskog fronta Milan Knežević pitao je Krivokapića kakva saznanja ima o kontaktima Stevana Simijanovića u Crnoj Gori.

“Na osnovu Vaše izjave o Simijanoviću da “uopšte nije opasan kao što se predstavlja, ali je pustio mamac na koji je uspio da se upeca”, interesuju me Vaša saznanja o njegovim kontaktima u Crnoj Gori, ulozi u formiranju Vlade čiji ste premijer i na čemu se zasniva Vaš, javno iznešeni stav, o tom licu”, pitao je Knežević.

"Da li je moguće da su u ovoj Vladi ministri koji su glasali 30. avgusta za DPS. Da li je moguće da je glavni pregovarač sa EU bila savjtenica Duška Markovića? Da li je moguće da je direktor Uprave za kadrove bio jedan od jurišnika DPS-a", pitao je, između ostalog, lider DF-a i poručio da se Milo Đukanović više nikad neće vratiti.

Pozvao je Krivokapića da zajedno rade na tome da se Đukanović više nikad ne vrati. 

"Pozivam Vas da, ovdje u Skupštini, podržite lex specijalis kojim ćemo konfiskovati nezakonitu imovinu", dodao je Knežević. 

„Indikativno je da ste Vi, kao predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, postavili pitanje o pomenutom Stevanu Simijanoviću, obzirom da je odlukom pomenutog Odbora vršeno kontrolno saslušanje u vezi dobijanja informacija za navedeno lice, kada su Odboru bila dostavljena sva saznanja u vezi imenovanog i kada ste imali mogućnost da raspravljate u vezi svih detalja. Obzirom da su u pitanju tajni podaci, navedeno kontrolno saslušanje je održano u tzv. skupštinskoj „gluvoj sobi“, a tom sjednicom ste Vi, pretpostavljam, i predsjedavali“, kazao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje Milana Kneževića.

Premijer je kazao da pitanje Kneževića predstavlja jedino poziv da eventualno iznese neke tajne podatke.

„Što naravno neću i ne smijem da uradim, jer imam zakonsku obavezu čuvanja tajnosti, što bi i Vi trebalo da znate, kao predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost. Dakle, sve informacije ste dobili prilikom navedenog kontrolnog saslušanja. Jedino što mogu da kažem jeste da niko, apsolutno niko, nije vršio uticaj na formiranje ove Vlade. Nikada nisam pregovarao i razgovarao sa pomenutim gospodinom Simijanovićem“, zaključio je Krivokapić.

Knežević je pozvao Krivokapića da oboja pođu na poligrafsko testiranje i dodao da se premijer gledao sa Simijanovićem.

"Ako se ispostavi da ste Vi u pravu, ja ću podnijeti ostavku. A,ako ja budem u pravu, onda da Vi podnesete ostavku" rekao je Knežević i dodao da se sa Simijanovićem sastajao i Miodrag Daka Davidović.

"Ako Vi želite da pravite pozorište u kući, a ovog puta Vam je uzor Balkanski špijun, mislim da ste na pogrešnoj adresi. Ova Vlada je narodna, i nikakav pokušaj DF-a neće ni ovog puta proći", rekao Krivokapić.

"Možemo da idemo na bilo koji poligraf. Možete da me skenirate koliko hoćete, i ako ne želite ovu Vladu, pošteno je da kažete da ona više ne vlada. Ali to ne možete da radite pritiskom, ucjenama i izmišljanjem afera", dodao je premijer. 

Zaključio je da Knežević pomaže DPS-u. 

"Drago mi je da ste se priznali da ste se sreli sa Simijanovićem, makar i slučajno, jer kod vas je sve slučajno... Ako treba da se napravi pauza, da popijete jednu...", rekao je Knežević i dodao da Krivokapić "boluje od sindroma Borisa Jeljcinja".