Mina-business [ Objavio: O.Z. ]

SKUPŠTINA CG

Završena rasprava o izmjenama zakona o fiskalizaciji

Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu izmjene zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kojim se predviđa prolongiranje roka za početak primjene tog pravnog akta za jednu godinu, odnosno za 1. januar 2021.

Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da on snosi najveću odgovornost zbog slabe procjene da će zakon biti moguće primijeniti od naredne godine.

„Vrlo često je moja želja za uvođenjem promjena ograničena potrebama da se promjena uvede na način i brzinom koju mogu pratiti drugi učesnici i propisanim pravilima javne nabavke sistema koji nam je potreban za sprođenje reforme“, rekao je Radunović u Skupštini.

On je ocijenio da je ovaj Zakon jedan od najboljih alata za suzbijanje sive ekonomije.

„Već smo oglasili tender i napravili dosta procedura, pa možemo biti sigurni da ćemo u narednoj godini ovaj posao odraditi“, dodao je Radunović.

On je rekao da postoje dva ključna razloga za odlaganje primjene zakona.

„Prvi je vezan za proces nabavke centralnog sistema za fiskalizaciju koji je finansiran sredstvima Svjetske banke (SB) i kao takav ima propisan ritam, rokove i pravila koje kao korisnici zajma moramo poštovati. Drugi razlog je trenutna uslovna spremnost tržišta informacionih tehnologija (IT) i poreskih obveznika za prilagođavanje na novi poslovni model“, kazao je Radunović.

On je podsjetio da su poreski obveznici i IT zajednica u više navrata tražili odlaganje prmjene zakona uz obrazloženje da softverska rješenja za poreske obveznike još nijesu spremna i dostupna na tržištu.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Branko Čavor, rekao je da je poreski sistem značajan za razvoj svake države i da se u Crnoj Gori posljednjih godina bilježi povećane poreskih prihoda.

Čavor je dodao da će zakon o fiskalizaciji omogućiti kvalitetnije evidentiranje prometa i boriti se protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije.

„Treba iskoristiti ovo vrijeme da dođemo do dobrih podzakonskih akata koji će obezbijediti valjanu primjenu zakona“, smatra Čavor.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanović, podsjetio je da je u julu pitao Radunovića da li postoje pretpostavke da se zakon primijeni naredne godine i da je dobio odgovor da će pokušati da to ispune.

„Ništa sporno što se rok pomjera, ovo neće biti ni prvi ni posljednji zakon čija se primjena odlaže“, rekao je Damjanović.

On je kazao da se budžetom za narednu godinu predviđa povećanje prihoda jednim dijelom zahvaljujući upravo uvođenju sistema elektronske fiskalizacije.

„Za koji iznos će onda biti uskraćen budžet, jer se primjena odlaže za godinu. Da li će biti potrebe da se amandmanski reaguje i redefiniše taj iznos“, pitao je Damjanović.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, ocijenio je da je u pitanju složen projekat, jer nije lako preći sa jednog sistema na drugi.

“Međutim, negdje stoji u političkom smislu blaga gorčina što upozorenja na koja smo ukazivali zajednički u julu nijesmo malo bolje odmjerili”, smatra Konjević.

On je saopštio da je zakon strašno važan sa aspekta borbe protiv sive ekonomije.

“Od potencijalnih prihoda od 13 do 15 miliona EUR od ovog zakona, važnija je činjenica da država pokazuje želju, namjeru i snagu da se bori protiv sive ekonomije. Sugerišem da ne bi bilo loše da se uputi izvještaj parlamentu da vidimo kako ide priprema”, rekao je Konjević.

On je kazao da se u društvu i parlamentu malo bave sivom ekonomijom, koja razara sistem kao korupcija.

“To je rak rana ukupnog sistema, što je kod nas dobrano izraženo. To je jedan problem koji nasljeđujemo i s time se polako borimo, ali treba praviti snažnije iskorake u tom segmentu”, smatra Konjević.

On je podsjetio da mu je Ministarstvo finansija nedavno dostavilo podatke da je u maju 164 hiljade zaposlenih primilo zaradu.

“Razlika koja se pojavljuje između zvnaičnog podatka Poreske uprave (PU) i Vlade, na godišnjem nivou, na doprinose se izgubi između 70 i 150 miliona EUR”, dodao je Konjević.

Prema njegovim riječima, radi se o 70 miliona EUR ako se računa minimalna zarada, a 150 miliona prosječna.

“Svakako, gruba računica je oko 100 miliona EUR što je ozbiljna cifta za Crnu Goru”, zaključio je Konjević.