B.Bu. [ b92 ]

NOVO ISTRAŽIVANJE

Zašto je usamljenost kod žena uglavnom povezana sa nekontrolisanom željom za hranom

Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.

Zašto je usamljenost kod žena uglavnom povezana sa nekontrolisanom željom za hranom?

Nova studija sugeriše da promjene u mozgu povezane sa osjećanjem usamljenosti mogu doprinijeti sklonosti žena da biraju nezdravu hranu.

Istraživanja su pokazala da je mozak žena koje su prijavile da se osjećaju usamljeno pokazao povećanu aktivnost u djelovima mozga koji su povezani sa instinktom preživljavanja, dok su istovremeno bilježili smanjenu aktivnost u oblastima uključenim u kontrolu navika u ishrani.

Ovo istraživanje, koje su vodili Gupta i tim istraživača UCLA, objavljeno je u časopisu JAMA Network Open.

Ovi nalazi pružaju važan uvid u fiziološku vezu između usamljenosti i navika u ishrani, otvarajući mogućnosti za razvoj strategija promjene ponašanja i terapijskih pristupa u borbi protiv gojaznosti.

Buduća istraživanja, posebno fokusirana na mušku populaciju, mogla bi dodatno osvijetliti rodno specifične razlike u moždanoj aktivnosti povezane sa usamljenošću i obrascima ishrane. Pošto muškarci i žene pokazuju različite obrasce mozga u kontekstu gojaznosti, studije poput ovih imaju potencijal da pomognu boljem razumijevanju uzroka i posljedice, a ne samo korelacije između usamljenosti i navika u ishrani.

Međutim, to bi zahtijevalo dugoročne longitudinalne studije koje bi pratile učesnike tokom dužeg vremenskog perioda, omogućavajući prikupljanje podataka u različitim fazama njihovog života, kako piše Vashingtonpost.com.

93 žene su popunile upitnike o svom mentalnom zdravlju, ponašanju u ishrani i njihovoj percepciji društvene izolacije, poznate i kao usamljenost.

Percipirana socijalna izolacija je procijenjena korišćenjem utvrđene Skale percipirane izolacije, koja mjeri učestalost podrške prijatelja, porodice i partnera.

Mozak učesnika je zatim skeniran korišćenjem funkcionalne magnetne rezonance (MRI), koja mjeri promjene u protoku krvi kroz mozak kao proksi za aktivnost.

Stručnjak kaže da bi ljudi mogli da utiču na svoje navike u ishrani unoseći promjene u svoj društveni život kako bi smanjili osjećaj izolacije. Gupta kaže da je socijalna podrška dobar početak. To može značiti uzimanje raznih hobija, volontiranje, pridruživanje raznim grupama ili bilo šta što može pomoći u poboljšanju vaše interakcije sa drugim ljudima.

"Usamljenost je više povezana sa lošim vezama", koje izazivaju stres ili konflikt, "nego sa nedostatkom veza", rekla je Luiz Hokli, istraživač čije se istraživanje uglavnom fokusira na usamljenost i njen odnos sa zdravljem u starenju.

"Možda je prava odluka da li da zadržimo te odnose ili da ih pustimo."