To su rezultati istraživanja objavljenog u medicinskom časopisu „Lancet“, u kojem je analizirana učestalost obolijevanja i smrti od 1990. do 2010, u pomenutim zemljama.

Vođa istraživačkog tima Kristofer Marej, koji se bavi medicinskom statistikom na Univerzitetu Vašington u Sijetlu, rekao je britanskim medijima da su rezultati studije „iznenađujući“. 

„Svi mislimo da Velika Britanija ima odličan zdravstveni sistem i jednu od najsofisticiranijhih medicinskih istraživačkih zajednica na svijetu“, rekao je Marej, dodajući da „niko ne bi očekivao da je Velika Britanija na dnu“. 

Britanci nijesu riješili probleme zdravstvenih rizika, poput visokog krvnog pritiska, gojaznosti i zloupotrebe alkohola i droge. 

Bolesti srca, moždani udari i rak su najčešći uzroci smrti u Zapadnoj Evropi, ali Velika Britnaija ima veću stopu smrtnosti među razvijenim zemljama proučavanim u studiji koju je platila fondacija Bila i Melinde Gejts. 

Velika Britanija je na 12. mjestu po očekivanoj dužini zdravog života od 68,6 godina. SAD su na 17. mestu od 19 zemalja sa 67,9 godina života dobrog zdravlja. Španija je na vrhu sa 79,9, dok je Finska na začelju sa 67,3 godina zdravog života. 

Gledano prema godinama izgubljenim zbog zdravstvenih problema, Velika Britanija je na pretposljednjem mjestu zbog ozbiljnih respiratornih infekcija, komplikacija s prevremeno rođenim bebama i raka dojki. 

Italija ima najmanju stopu smrti zbog respiratornih infekcija, dok Norveška najbolje rješava probleme prijevremenog rađanja. Švedska ima najnižu stopu smrti zbog raka dojki. 

U Velikoj Britaniji je došlo do povećanja stope smrti zbog alkohola i droga među ljudima starim između 20 i 54 godine.

Učestalost ciroze jetre, što se povezuje s pretjeranim unošenjem alkoholnih pića, u toj zemlji se povećala za 65 odsto u posljednje dvije decenije, zbog čega je i tamošnja vlada nedavno reagovala suzbijanjem jeftinih pića određivanjem minimalne cijene.(B92)