[ Nacionalana geografija Srbija, objavila B.B. ]

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Probiotici nijesu uvijek korisni

Novo istraživanje pokazalo je da probiotici koje unosimo putem kefira, jogurta ili kapsula i nijesu toliko zdravi kako se ranije mislio, dok u kombinaciji sa antibioticima mogu čak imati i negativno dejstvo.

Crijevni mikrobiom predstavlja skup svih mikroorganizama nastanjenih u crijevima čoveka. Riječ je o izuzetno dinamičnom i složenom ekosistemu sačinjenom od bakterija koji u velikoj mjeri utiče na zdravlje ljudi.

Još je ranije utvrđeno da količina kao i tip bakterija u crijevima dovode do pojave raznih oboljenja, pa čak i maničinih epizoda kod osoba sa bipolarnim poremećajem ličnosti.

Novo istraživanje, pak, otkrilo je da probiotici unijeti nakon dužeg perioda uzimanja antibiotika, sprečavaju povratak mikrobioma pacijenta u normalu.

Naime, tokom uzimanja antibiotika crijevni mikrobiom se remeti.

Međutim, on bi, pošto se terapija završi, trebalo da se vrati u normalu.

"Nakon što kolonizuju crijevo, probiotici u potpunosti inhibiraju povratak autohtonog mikrobioma koji je bio poremećen tokom liječenja antibioticima", navodi u časopisu "Cell" autor istraživanja, Eran Elinav sa Naučnog instituta Vajcman u Izraelu.

Sa druge strane, grupa ispitanika čiji je originalan uzorak mikrobioma uzet prije konzumacije antibiotika i po završetku terapije vraćen, oporavili su se za svega nekoliko dana.

Naučnici su zaključili da probiotici kod različitih ljudi djeluju drugačije, pošto svaki čovjek ima jedinstvenu mikrobiološku sliku, zbog čega je, prema riječima imunologa Erana Elinava, "pogrešno očekivati da će gotov probiotik jednako djelovati na sve".

Kako Elinav navodi dalje, probiotici bi u budućnosti trebalo da budu personalizovaniji.

Ipak, ovaj poznati imunolog upozorava da isključivo oslanjanje na bakterije iz stolice, koje su istraživači analizirali, nije potpuno pouzdan način za ispitivanje zdravlja crijevnog mikrobioma.

U drugom istraživanju, takođe objavljenom u časopisu "Cell", ista grupa naučnika analizirala je dejstvo probiotika na uzorku od 15 ispitanika.

Na početku ispitivanja ljudi su podijeljeni u dvije grupe od kojih je prva pila preparat sačinjen od 11 najčešće korišćenih vrsta probiotika, dok je ostalima dat placebo.

Po završetku eksperimenta, naučnike je iznenadilo stanje koje su zatekli u crijevima ispitanika.

U grupi koja je uzimala placebo, očekivano, nije došlo ni do kakvih značajnih promjena.

Međutim, ispitanike koji su pili opisan preparat, Elinav dijeli u dvije grupe: prvu, koja je odoljela dejstvu probiotika i drugu, gde je ovaj preparat ne samo nastanio crijevni sistem i izmijenio sastav mikrobioma, već je uticao i na same gene domaćina, odnosno na proces ekspresije gena tokom kog se najčešće proizvode proteini, ali i funkcionalna RNK.

Istraživači u zaključku ove studije ističu da bi zbog raznolikog i neujednačenog dejstva probiotika kod ljudi u budućnosti trebalo više pažnje posvetiti raznovrsnijim terapijama koje bi bile u većoj mjeri prilagođene specifičnom crijevnom mikrobiomu pacijenta.