TOP DESET

Slučajni izumi koji su promijenili svijet

Nužnost nije uvijek majka izuma. Mnoge stvari za kojima svakodnevno posežemo za liječenje bolesti, kuvanje hrane ili da zasladimo dan nijesu izumljene s namjerom.

Štoviše, oni su srećna nesreća, piše Biznis Insajder, a prenosi T portal. Pročitajte kako je do izuma koji su oblikovali društvo došlo sasvim slučajno, od Koka Kole, preko penicilina do mikrotalasne pećnice.

1. Opruga

Ričard Džons, pomorski inženjer, je 1943. htio da stvori spravu za mjerenje struje na vojnim brodovima. Radio je s oprugama, i kad mu je jedna pala na pod, nastavila je poskakivati s mjesta na mjesto, i tako je rođen "Slinki"

2. Koka Kola

Popularno piće je slučajno izumio farmaceut Džon Pemberton. On je 1880-ih u Atlanti prodavao sirup od vina i ekstrakta koke, koji je bio hvaljen kao lijek za glavobolju i živčane poremećaje. No, kako je 1885. godine Atlanta zabranila alkohol, Pemberton je bio primoran da mijenja recepturu, i tako je stvorio sirup od koke i gazirane vode, "tonik za mozak", odnosno Koka Kolu.

3. Čips od krompira 

U ljeto 1853. kuvar Džordž Kram je htio da napravi pomfrit gostu koji ga je naručio. Mušterija je stalno vraćala pomfrit i iznova zahtijevala da krompir bude što tanji. Kram je izgubio živce i narezao ih na najtanje moguće pločice, ispekao ih dok nijesu bili tvrdi kao kamen. No, upravo se to svidjelo gostu restorana. I tako je nastao čips.

4. Pejsmejker

Džon Hops, inženjer elektrotehnike, je sprovodio istraživanje o hipotermiji prilikom čega je pokušavao korištenjem radio frekvencije povratiti tjelesnu temperaturu. Tokom eksperimenta je shvatio da bi se srce, ukoliko prestane kucati zbog pothlađenosti, moglo ponovno pokrenuti umjetnom stimulacijom. Ta je spoznaja dovela do srčanog stimulatora 1951.

5. Mikrotalasna pećnica

Persi Spenser, inženjer, je 1946. godine sprovodio istraživački projekat s novom vakuumskom cijevi. Dok je eksperimentisao s cijevi, čokoladica koju je imao u džepu počela se topiti, a kukuruz koji je stajao na uređaju počeo se pretvarati u kokice. Nositelj 120 patenata odmah je znao da ispred sebe ima revolucionarni događaj.

6. LSD

Hemičar Albert Hofmann je 1938. godine u svojoj laboratoriji u Bayelu istraživao derivate lizerginske kiseline. Slučajno je progutao malu količinu LSD-a i doživio psihodelično iskustvo. Ta je droga postala omiljena među Bitlsima koji su joj posvetili pjesmu "Lucy in the sky with diamonds", a Stivi Džobs je kazao kako je uzimanje LSD-a jedna od dvije ili tri najvažnije stvari koje je učinio u svom životu. 

7. Saharin

Izumitelj saharina je Konstantin Fahlberg, istraživač na Univerzitetu Džons Hopkins. On je 1879. godine pokušavao pronaći novu upotrebu katrana. Kako ga je stvorio? Tako što je primijetio, kad se vratio kući iz laboratorije, da su keksovi njegove supruge bili slađi nego inače. Tajni sastojak: hemikalija koja će na kraju biti poznata kao saharin ostala je na njegovim rukama. Istraživač je odmah patentirao svoj proizvod koji se počeo masovno proizvoditi.

8. Post-it papirići

Izumitelji: Spenser Silver i Art Fraj, istraživači u 3M Laboratories. Godine 1968. Silver je izumio ljepilo, ali nije mogao naći koristi za njega. Mnogo godina kasnije, njegov kolega Fraj je bio frustriran jer nije mogao pronaći način da zalijepi sve papire u svojoj pjesmarici za crkveni zbor. I tako je rođena ideja za post-it papiriće.

9. Kukuruzne pahuljice

Izumitelji: Džon i Vil Kelog, braća i preduzetnici. Godine 1898. braća su slučajno ostavila lonac prokuvanih žitarica na peći nekoliko dana. Smjesa je postala buđava, ali je proizvod koji se pojavio bio suv i gust. Nakon nekoliko eksperimenata, izolovali su buđ i stvorili popularni 'corn flakes'.

10. Penicilin

Sir Aleksander Fleming, naučnik, je bio u potrazi za "čudotvornim lijekom" koji bi mogao izliječiti bolesti. Međutim, do toga nije došlo sve dok Fleming nije bacio svoj eksperiment i pronašao ono što je tražio. Jednog dana 1928. Fleming je primijetio da je kontaminirana petrijeva zdjelica koju je odbacio sadržavala buđ koja se razmnožila na hranilištu i ubila sve bakterije u svojoj blizini. Tako je otkriven snažan antibiotik - penicilin – koji se koristi u liječenju bolesti u rasponu od sifilisa do upale krajnika. Zahvaljujući penicilinu i drugim antibioticima, stopa smrtnosti od zaraznih bolesti je sada jedna dvadesetina onoga što je bilo davne 1900.