[ N1; Objavila: M.M ]

ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Planinarenje postaje sve opasnije

Planinarenje u nekim djelovima svijeta postalo je opasnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju naučnici i stručnjaci. Globalno zagrijavanje na Alpima stanjilo je ledeni i sniježni pokrivač što rezultira čestim odronima kamenja i klizištima, prenosi BBC.

Otapanje lednjaka takođe je povećalo izazove za planinare. Neke su planinarske staze i putevi napušteni ili izmijenjeni zbog povećanih rizika, a na nekim lokacijama penjačke sezone su se promijenile.

Studija planova za planinarenje za masiv Mon Blana pokazala je brojne promjene. Gotovo svi "plan puta" za tu regiju pogođeni su promjenama od 1970-ih, a nekoliko uspona više i ne postoji. U časopisu Arktik, Antarktik and Alpine Research, Žak More sa univerziteta  Grenobl Alpe piše: "Štaviše, razdoblja u kojima se po tim planovima puta može penjati u povoljnim vremenskim prilikama tokom ljeta postala su teže predvidljiva, a razdoblja optimalnih uslova pomakla su se prema proljeću i jeseni jer su rute postale opasnije i tehnički izazovnije".

Istraživanje iz 2017. koje je obuhvatilo nekoliko vrhova u masivu Mon Blana, a koje je sproveo francuski tim, pokazalo je znatnu degradaciju vječnog leda između 1850. i 2015. To je dovelo do toga da su padine postale nestabilne i da nastaju odroni stijena.

"Mnogi od tih uspona postali su izuzetno opasni", napisao je nedavno Florijan Riter sa univerziteta u Beču u časopisu BioOne Complete.

"Brojni tradicionalni usponi po ledu u istočnima Alpima jako su pogođeni odronima stijena i kamenja kao i otpadanjem kamenja iz graničnih ledenih zona tokom kasnog ljeta i jeseni".

Analiza vodiča za planinare u švajcarskim Alpima potvrđuje te promjene.

"U vodičima za alpiniste brojne generacije penjača bilježile su opasnosti koje prijete na čitavom planinskom masivu", kaže koautor istraživanja Arno Treme, geograf sa univerziteta Vageningen u Holandiji.

"Najstariji vodič, od više desetina korišćenih u istraživanju, napisan je prije 146 godina i to nam je omogućilo da pratimo promjene u daljem razdoblju i povežemo ih s klimatskim promjenama".

U proteklih 10 godina mreža bežičnih senzora na Materhornu šalje podatke o uslovima na liticama, vječnom ledu i klimi.

"Na temelju podataka koje primamo, vidimo da je tempo promjena prilično brz", kaže Jan Betel, naučnik iz Ciriha koji vodi program praćenja.

"Kao rezultat toga na neka se mjesta više ne možemo uspeti".

Stručnjaci i vodiči kažu da usponi postaju mnogo izazovniji i da traže prilagođavanje.

"Odroni kamenja postaju najveći izazov", kaže predsjednik međunarodne federacije udruženja planinskih vodiča Kristijan Tromsdorf.

"Uticaj izmijenjene klime je različit - na nekim je planinama ogroman, a na drugima ne".

Iako je na području Himalaja sprovedeno malo studija, u tom pogledu planinski vodiči kažu da su usponi postali opasniji i da je tanak led koji pokriva stene posebno opasan.

"To postaje poput nošenja visokih štikli na mramornoj površini", kaže Šering Pande Bote, potpredsjednik nepalskog udruženja planinskih vodiča i dodaje da vodiči uočavaju i sve veću opasnost koju predstavlja otapanje leda ispod ledene kore, zbog čega se pukotine ispod površine proširuju.