- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
30. 10. 2019.
16:16 >> 16:17
2
NAUČNICI UPOZORAVAJU
Porast nivoa mora do 2030. ugroziće milione ljudi
Stotine miliona ljudi moglo bi ostati bez svojih domova zbog porasta nivoa mora u sljedećih 30 godina, pokazuje studija objavljena juče u časopisu "Nature Communications".
Očekivani porast nivoa mora u tom razdolju je od 0,6 do 2,1 metra, piše CNN.
Tako će do 2050, površina na kojoj trenutno živi oko 300 miliona ljudi pasti ispod nadmorske visine prosječne poplave, dok će do 2100, površina s 200 miliona stanovnika trajno pasti ispod standardnog nivoa plime.
Ovim tempom nivo mora će se do 2100. podići za 65 centimetara.
Nivo mora se od 1992. u prosjeku podigla za čak 7,6 centimetara, a na nekim mjestima i za gotovo 23 centimetra. Ovim tempom moguće je da će se do 2100. nivo mora podići za 65 centimetara, a Zemlja zagrijati za dodatna tri stepena.
Naša se planeta ubrzano zagrijava, što se pogotovo primjećuje po otapanju lednika od Grenlanda do Antarktike.
Ledena ploča na Grenlandu koja može, ako se otopi, povećati nivo mora za šest metara, topi se najbrže. Između 2006. i 2015. izgubila je u prosjeku više od 275 gigatona leda godišnje.
Ledeni pokrov Antarktika takođe rapidno nestaje. Gubitak njegove mase utrostručio se između 2007. i 2016. u odnosu na prethodnih deset godina.
Otprilike 70 odsto najgore ugroženih dolazi iz Azije. Radi se o osam zemalja - Kini, Japanu, Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Filipinima, Vijetnamu i Bangledešu.
Kineski niski ležeći gradovi posebno su ranjivi, a od glavnih gradova rizični su vijetnamski Hanoj, bangladeški Daka i indijska Kalkuta, prijestonica Zapadnog Bengala.
Problem nije samo u Aziji, isto prijeti i ostalim zemljama poput Brazila, pa čak i Velike Britanije. Naučnici smatraju da čovječanstvo još ima izbora, odnosno da može odlučiti želi li hitno zaustaviti globalnu zavisnost o fosilnim gorivima.
"Ako naša otkrića stoje, obalni gradovi širom svijeta moraju se pripremiti za puno težu budućnost nego što se trenutno čini", upozorava studija.
Коментари2
Остави коментар