[ RTS, objavila B.B. ]

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Izbjegavanje plastike možda i nije rješenje

Da li će smanjenje proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu imati negativan ili pozitivan efekat na životnu sredinu još nije do kraja jasno. Neke studije govore u prilog tome da će izbacivanje plastike povećati korišćenje fosilnih goriva u proizvodnju njene zamjene, a sa druge strane, akteri ekološkog civilnog društva u takvim izvještajima vide isključivo interese velikih kompanija.

U godišnjem energetskom pregledu "Bi-Pija" (nekadašnji "Britiš petroleum") koji je upravo objavljen, se navodi da, ako se nastavi trend izbjegavanja plastike, do 2040. godine na snagu stupiti potpuna zabrana upotrebe plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu, i to na svjetskom nivou.

Predmeti kao što su čaše za kafu, kese i boce za vodu, čine više od trećine svih plastičnih materijala proizvedenih u 2017. godini, prenosi Bi-Bi-Si.

"Ako zamijenite plastičnu bocu staklenom, to znači za oko 80 odsto više potrošene energije, a to znači veću emisiju štetnih gasova", kaže glavni ekonomista "Bi-Pija" Spenser Dejl za Bi-Bi-Si. Dodaje da je staklena boca teža i da zahtijeva mnogo više energije i pri transportu.

Bi-Bi-Si je analizirao tvrdnje da bi zamjena plastike za druge materijale imala negativan uticaj. Došlo se do zaključka da, kada bi se plastične kese potpuno zamijenile papirnim ili platnenim kesama, to ne bi donijelo veliku razliku u njihovom ukupnom uticaju na životnu sredinu. Papirne kese su takođe, manje izdržljive od drugih vrsta kesa, što znači da ih korisnici moraju češće mijenjati.

Prošlog novembra, istraživači Univerziteta "Heriot-Vat" objavili su studiju koja pokazuje da direktna zabrana plastike može prouzrokovati značajne štete po životnu sredinu.

"Zabrana ili smanjenje njihove upotrebe imalo bi ogroman uticaj na način na koji živimo", objasnio je profesor Dejvid Bakland, koji je vodio studiju.

"Na primjer, zamjena plastike alternativnim materijalima kao što su staklo i metali koštala bi više zbog veće potrošnje energije i resursa, uključujući vodu, koji su potrebni za njihovu proizvodnju", rekao je profesor Bakland.

Ipak, čuju se i mišljenja onih koji smatraju da "Bi-Pi" naglašava negativnu stranu zabrane plastike, jer je to u interesu kompanije.

"Giganti u distribuciji fosilnog goriva u budućnosti će zaraditi bezbroj milijardi ako se proizvodnja predmeta od plastike za jednokratnu upotrebu nastavi sadašnjim tempom", rekla je Luiz Edž iz britanskog Grinpisa.

Edž je dodala da stoga nije ni čudo što su zainteresovani da svijet nastavi da plastiku koristi sve više i više.

"Iako je istina da je potrebno manje energije za proizvodnju i transport plastike u odnosu na staklo, staklena boca se može ponovo koristiti desetak puta i može se beskrajno reciklirati, za razliku od plastike. Takođe, materijali kao što je staklo, kada se nađu u prirodi, ne zagađuju naše okeane i rijeke stotinama godina", izričita je Edž.

Kada je riječ o reciklaži, očekuje se da od 2022. godine Velika Britanija uvede porez na proizvodnju i uvoz plastične ambalaže koja sadrži manje od 30 odsto recikliranog materijala. Takođe, danska kompanija "Arla koristi bioplastičnu ambalažu za mlijeko na bazi drveta koja se može reciklirati kao karton.

Očekuje se i porez na količinu emitovanog ugljen dioksida. Možda će takvi koraci, osim što će plastiku učiniti skupljom, omogućiti i to da njene alternative ne utiču negativno na životnu sredinu.