s.đ. [ avaz.ba ]

NOVA TEORIJA

Hobotnice su stigle s druge planete?

Zbog složenosti živčanog sistema hobotnice, očiju “sa svojstvima kamere”, nevjerovatne gipkosti i sposobnosti maskiranja, što se sve pojavljuje naizgled niotkud u odnosu na njeno životinjsko stablo, jedna studija tvrdi tvrdi kako su ti glavonošci možda vanzemaljskog porijekla.

Jesu li hobotnice, koje su izuzetno sofisticirani organizmi iako njihovi preci nemaju ni tragove te sofisticiranosti, nastali miješanjem zemaljskih i vanzemaljskih gena? Prije oko 540 miliona godina život na Zemlji dramatično se promijenio. Planeta, na kojoj su do tada dominirali jednostavni organizmi, odjednom je postala dom većini glavnih životinjskih grupa koje i sada poznajemo, piše ''Daily Mail''.

Eksplozivan razvoj složenih vrsta

Kambrijska eksplozija označila je kritičnu tačku u evoluciji, a neki spekulišu da su njome upravljale sile van ovog svijeta. Neobična i često osporavana teorija znana kao panspermija tvrdi kako je život na Zemlji posađen biološkim materijalom koji je došao odnekud iz svemira. A nova studija koja se temelji na ovoj teoriji tvrdi da bi upravo hobotnice mogle biti dokaz.

Zbog složenosti živčanog sistema hobotnice, očiju “sa svojstvima kamere”, nevjerovatne gipkosti i sposobnosti maskiranja, što se sve pojavljuje naizgled niotkud u odnosu na njeno životinjsko stablo, jedna studija tvrdi tvrdi kako su ovi glavonošci možda vanzemaljskog porijekla.

To je jedna od više bizarnih tvrdnji u novom naučnom radu objavljenom u časopisu ''Progress in Biophysics and Molecular Biology''. Autori studije su 33 naučnika sa univerziteta i instituta širom svijeta, a u njoj se razmatraju dokazi konzistentni s Hoyle-Wickramasingheovom tezom o kometnoj (kozmičkoj) biologiji ili panspermiji.

Panspermija – istina ili ne

Prema ovoj teoriji, “sve nastanjive planete u galaktici čine jednu međusobno povezanu biosferu”. To bi značilo da život postoji širom svemira te je nastao dugo prije što su se prvi organizmi počeli pojavljivati na Zemlji. Ovi naučnici tvrde kako su “život na Zemlji mogle posaditi komete čim su to uslovi na našoj planeti dopustili (prije nešto više od 4,1 milijardu godina)”.

"Živi organizmi poput bakterija koje su otporne na svemirske uslove te isto takvih virusa, složenijih eukariotskih stanica, oplođenih jaja i sjemenja, od onda konstantno dolaze na Zemlju, te su jedan od važnijih pokretača daljnje zemaljske evolucije koja je rezultirala znatnom genetskom raznovrsnošću i koja je dovela do nastanka čovječanstva.

U ovoj tvrdnji ključnu ulogu igraju virusi i retrovirusi, zbog svoje sposobnosti da promijene genetiku organizma kojeg inficiraju. Vanzemaljski virus i koji bi došli na Zemlju mogli bi tako, naprimjer, dovesti do nastanka “nevjerovatnog stepena složenosti”, kakav je vidljiv u genomu hobotnice, tvrde naučnici. Kako bi to dokazali, upućuju na razlike između današnje hobotnice i drevne indijske lađice (nautilusa) te tvrde kako su se sofisticirana svojstva hobotnice “pojavila iznenadno na evolucijskoj sceni”.

Dok se transformativni geni odgovorni za složena svojstva hobotnice ne mogu lako pratiti unatrag kroz porodično stablo, naučnici tvrde kako su izgleda “posuđena iz daleke budućnosti''. Jedno uvjerljivo objašnjenje, po nama, jeste da su novi geni, vjerovatno, novi vanzemaljski uvoz na Zemlju, najvjerovatnije kao već koherentna skupina funkcionalnih gena unutar krioočuvanog i zaštićenog oplođenog jajašca hobotnice”, napisali su autori.

Hrabra teorija o kojoj bi vrijedilo porazgovarati

"Stoga mogućnost da su krioočuvana jajašca hobotnice ili lignje stigla u ledenim tijelima prije nekoliko stotina miliona godina ne bi trebala biti odbačena jer bi to bilo jednostavno objašnjenje iznenadnog pojavljivanja hobotnica na Zemlji prije nekih 270 miliona godina" - tvrde naučnici na kraju dodavši kako se “ovaj princip može primijeniti na iznenadno pojavljivanje fosilnih tragova manje više svih glavnih oblika života na Zemlji”.

S takvim hrabrim zaključcima nije čudno da su drugi naučnici kritikovali rad. Neki stručnjaci kažu da bi trebalo još dodatno istražiti ovu tezu, no većina ih se ipak slaže da se radi o argumentu o kojem “vrijedi porazmisliti”.

"No, glavna izjava o virusima, mikrobima, pa čak i životinjama koje nam dolaze iz svemira ne može se uzeti ozbiljno" - rekla je virologinja Karin Moling (Moelling).