s.đ. [ 24sata.hr ]

KAO I ČOVJEK

I majmuni se ljute zbog neravnopravnosti

Mozak životinja je kompleksniji nego što mislimo, a jedan je primatolog dokazao da majmuni imaju samosvijest i da se ljute kad ne dobiju isto voće kao i njihov rođak.

Francuski ljekar i filozof Žilijen Ofrej iznio je 1747. godine teoriju da je pomoću znakovnog jezika moguće naučiti čovjekolike majmune da govore. Jer šta je bio čovjek prije nego što je izmislio riječi i naučio jezike? Životinja određene vrste, navodi holandsko-američki primatolog Frans de Val u knjizi “Jesmo li dovoljno pametni da znamo koliko su pametne životinje?”.
On tvrdi da majmuni mogu koristiti jezik, iako na vrlo niskom nivou, te vjeruje da nema jasne podjele između ljudskog ponašanja i ponašanja životinja.

Za gotovo svaku karakteristiku za koju se vjerovalo da je isključivo ljudska utvrđeno je drugačije, tvrdi De Val. Objašnjava da to uključuje jezike, samospoznaju, empatiju, sarađivanje, prisjećanje na prošlost te mnoge druge osobine i sposobnosti. To nije iznenađujuće, s obzirom na to što smo se razvili od predaka majmuna ne tako davno, zbog čega dijelimo ponašanje s našim rođacima, baš kao što dijelimo anatomiju.

Prihvatamo evoluciju, ali pretpostavljamo da se evolucija zaustavila na ljudskoj glavi - vjerujemo da su se naša tijela razvila od majmuna, ali da su naši mozgovi vlastiti izum. No i mozgovi životinja se razvijaju. Primjećujemo inteligenciju kod primata jer je najočiglednija i jer najviše liči našoj inteligenciji - objašnjava autor, kojem je cilj da pokaže šta sve životinje mogu.

Moral u krznenoj glavi

Smatra da je njihov mozak kompleksniji nego što mislimo. Snimio je video u kojem dva kapucinska majmuna u susjednim kavezima nude ljudima žeton u zamjenu za komad voća. Jedan majmun dobio je omiljeno grožđe u zamjenu za svoj “posao”, dok je drugi dobio dio krastavca, koji majmuni baš ne vole toliko. Majmun koji je dobio krastavac je gledajući drugog majmuna s grožđem postao bijesan, bacio krastavac u ispitivača i počeo frustrirano tresti kavez. Video je nasmijao publiku, ali i potvrdio da majmuni pokazuju netrpeljivost prema nejednakosti. Ako se ne tretiraju pravedno, što je u ovom slučaju jednaka plata za jednaki rad, onda protestvuju. Sva ljudska društva, ma koliko god nejednakost bila na snazi, imaju istu moralnu osnovu. Ljudi širom svijeta uče djecu da budu dobri jedni prema drugima, da sve dijele i slično te znaju koliko ih naljuti kad ne dobiju nešto kao i njihova braća. De Valov eksperiment pokazao je da nešto poput ove ključne osobine ljudske psihologije i morala takođe postoji u krznenim glavama članova te vrste koja se odvojila od naše prije više od 40 miliona godina.

Autor istražuje i prirodu svijesti te njezino postojanje u životinjama. Najbolji test koji imamo za samosvijest je testiranje prepoznavanja samoga sebe pomoću ogledala. On uključuje postavljanje životinje pred ogledalo i stavljanje oznake na njeno tijelo, negdje gdje je ne može direktno vidjeti. Ako životinja pokazuje ponašanje usmjereno prema skrivenom znaku kad gleda u ogledalo, onda je prošla test. Popis životinja koje mogu proći taj test uključuje čimpanze, gorile, orangutane, delfine i indijskog slona. Osim što dodiruju oznake, te životinje koriste ogledalo i za pregledanje dijelova tijela koje inače ne mogu vidjeti - unutar usta ili leđa. Jasno znaju što rade, tvrdi primatolog.