Žabljak
Vedro
5.3 °C
Pljevlja
Vedro
11.1 °C
Herceg Novi
Vedro
17.0 °C
Nikšić
Vedro
16.1 °C
Cetinje
Malo oblačno
21.9 °C
Bar
Vedro
22.7 °C
Podgorica
Vedro
22.2 °C
Ulcinj
Vedro
17.7 °C
Kolašin
Vedro
13.4 °C

Zanimljivosti

s.đ. [ nezavisne.com ]

PAGANSKI OBIČAJ 14. 03. 2018. 12:26   >>  14:50 0

PAGANSKI OBIČAJ

Zašto kucamo u drvo?

Da li ste ikada kucali u drvo za sreću i vjerovatno usput rekli nešto poput 'da se ne urekne'? Ako jeste, da li ste znali da Balkan nije jedina regija na svijetu gdje ljudi kucaju u drvo za dobru sreću, ili da otjeraju lošu sreću? I na kraju, da li ste se ikada zapitali zbog čega tačno kucamo u drvo?

Mnogi ljudi u Europi i Sjevernoj Americi kucaju u drvo potpuno nesvjesno, a to pokazuje koliko je ova tradicija ukorijenjena u raznim kulturama.

Ko je prvi kucao u drvo?
Ljudi često kucaju u drvo kada izgovore neku rečenicu koja izaziva sudbinu. Uglavnom nesvjesno, kucnu u drvo kako bi bili sigurni da ništa neće krenuti po zlu. Odnosno, ako posmatramo istorijsko značenje, kucnu od drvo kako bi otjerali zle duhove koji se u njemu nalaze.

Prije dolaska hrišćanstva i islama mnoge paganske grupe i kulture, sve od Irske pa do Indije obožavale su, ili smatrale idolima stabala.

Neki su ih koristili za proricanje sudbine, drugi su ih koristili u religijskim ritualima, a treći (poput drevnih Kelta) su smatrali da su stabla domovi drevnih bogova i duhova.

Veza s duhovima drveća

Dok su prvi kucači u drvo još uvijek predmet rasprave, autori Stefan Bečtel i Debora Aronson u svojim knjigama (The Good Luck Book i Luck: The Essential Guide) pronalaze vezu između tih starih duhova u drveću i današnjeg kucanja u isto.

Jedna od mogućih verzija je da su prvi pagani koji su naselili Evropu kucali u drvo (od kojeg su bile napravljene kuće) kako bi istjerali zle duhove iz drveta i spriječili ih da prisluškuju razgovore unutar doma.

Druga verzija opet kaže da su neke paganske grupe obožavale ove duhove u drveću tako što bi za dobru sreću stavili obje ruke na drvo. Tokom vijekova, taj vjerski obred je prerastao u kraći način obožavanja, to jest u brzinsko kucanje za sreću.

"U svakom slučaju, tražite zaštitu od zavisti i ljutnje," napisao je Bečtel u svojoj knjizi.

Do 1800-ih godina, mnoge dječje igre su u sebi sadržavale i čin kucanja u drvo, iako je sama ideja daleko starija. Čini se da su te igre duboko usadile običaj u djecu, jer je do 1900-tih kucanje u drvo postalo široko prihvaćena tradicija Sjeverne Amerike i Britanije, a kasnije i ostatke Evrope.

U raznim kulturama postoje i razne varijante ovog običaja. Na primjer, u Španiji se dodirne drvo nakon nekog događaja koji bi mogao donijeti lošu sreću. Amerikanci i Britanci često zadrže ruku par sekundi na drvetu, a ponekad i samo pokucaju.

U Rumuniji se vjeruje da se loše stvari mogu izbjeći kucanjem u drvo, u Bugarskoj se kuca u drvo kako bi se izbjegle loše vijesti, dok se u zemljama ex Yugoslavije uglavnom kuca kako bi se nešto dobro potvrdilo, odnosno kako ne bi pošlo po zlu (“da kucnem u drvo” ili “da se ne urekne”).

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo