s.đ. [ srbijadanas.com ]

RAZJAŠNJENO

Zašto nam se dešava "deža vi"

Da li vam je poznat onaj misteriozni osjećaj da ste nešto već vidjeli, doživjeli, da ste nekoga upoznali, čak iako ga vidite prvi put u životu?

Osjećaj poznat kao "deža vi" vjerovatno ste iskusili bar jednom u životu, ali iako je tako čest, naučnici o njemu i dalje jako malo znaju. "Deža vi" (déjà vu) je riječ francuskog porijekla i znači "već viđeno".

Sam pojam u upotrebu je ušao 1876. godine zahvaljujući francuskom filozofu i istraživaču Emilu Borjaku, a zanimljivo je da je ova tema
privlačila pažnju čak i čuvenog Sigmunda Frojda koji je osjećaj poznatog pripisivao potisnutim željama.

"To je samo nekompletan djelić davno zaboravljene uspomene prizvane nekim traumatičnim događajem ili izraz skrivene želje koju sami sebi ne želimo da priznamo" - tvrdio je on. Frojd nije jedini koji se zainteresaovao za ovaj fenomen.

Može se reći da je priča o "deža viju" stara koliko i čovječanstvo. Grčki filozofi Pitagora i Platon vidjeli su u njemu sjećanja iz nekog prethodnog života, stoici su ga tumačili kao "vječni povratak istog", a Aristotel doživljaj "već viđenog" svodio je na običan psihički problem. Čak i katolička crkva imala je svoj stav o tom osjećaju koji su vidjeli kao "demona koji čovjeka iskušava idejama o prethodnim životima". Među drugim teorijama kojima se ovaj fenomen objašnjava su i genetska memorija, pa čak i reinkarnacija, a medicina ga je u prošlosti najčešće vezivala za epilepsiju, šizofreniju i mentalne poremećaje.

U literaturi se najčešće pominje kao dio epilepsije temporalnog (slepočnog) režnja, pošto ljudi s ovim tipom epilepsije tvrde da "deža vi" doživljavaju malo prije samog napada. Ono što predstavlja problem je činjenica da se "deža vi" dešava iznenada, traje kratko i gotovo nemoguće ga je izazvati, što naučnicima dodatno otežava proučavanje njegovih uzroka i karakteristika.

Statistika kaže da taj osjećaj u prosjeku traje oko 30 sekundi, a najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji (od 15 do 25 godina), dok učestalost njegovog pojavljivanja opada s godinama. To se opravdava aktivnijim radom mladog mozga koji proizvodi više dopamina, a koji je opet povezan s pojavom "deža vija". Takođe, "deža vi" se, prema podacima, češće dešava ljudima koji mnogo putuju i koji se sjećaju svojih snova. U tom smislu, vjeruje se da se deža vi može desiti onda kada trenutno iskustvo djelimično odgovara nekom prethodnom, iako ga se ne sjećamo.

SEDAM ZANIMLJIVOSTI O "DEžA VIJU":

1) Jedan mogući okidač naziva se podijeljena percepcija (split perception). To se dešava kada kratko pogledate objekat prije punog pogleda, ali ga mozak zapamti.

2) Ovaj osjećaj podjednako se dešava i muškarcima i ženama.

3) Prema jednoj teoriji za iluziju sjećanja zapravo su odgovorni hipokampus i parahipokampalne strukture, koje imaju važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Greškom, informacija prelazi u dugoročno pamćenje prije nego što je obrađena u kratkoročnom.

4) Suprotnost "deža viju" zove se "žame vi" (jaimas vu, nikad+viđeno). To je osjećaj kada neko prođe kroz poznato okruženje, ali se osjeća potpuno nepoznato.

5) Postoje još dvije vrste: "dejaentendu" što znači "već čuli" i "deja vécu" što znači "već živi".

6) Nekoliko studija pokazalo je da obrazovanje i socio-ekonomski status u direktnoj vezi s učestalošću ponavljanja osjećaja viđenog. Osobe s visokim obrazovanjem i višim socio-ekonomskim statusom češće doživljavaju "deža vi".

7) Prema studiji objavljenoj u magazinu "Nova nauka" ovaj fenomen mogao bi da bude provjera pamćenja u mozgu. Ako imate "deža vi" to znači da vaše pamćenje radi ispravno.