- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
22. 01. 2013.
14:07 >> 13:50
Riješena misterija
Konačno se zna što je El Dorado
Novija istraživanja otkrila su kako legendarni 'zlatni grad' nije bio mjesto već osoba i to vladar naroda Muisca koji je od 800. godine nastanjivao područje današnje centralne Kolumbije.
Još otkako su evropski konkvistadori pokorili Južnu i srednju Ameriku mit o El Doradu jedna je od najvećih zagonetki koju arheolozi i istoričari nastoje da odgonetnu. Ali za razliku od jednako slavne Atlantide ili skrivenog Atilinog blaga, čini se da je ova misterija konačno razriješena.
Najnovija istraživanja otkrila su kako legendarni 'zlatni grad' nije bio mjesto već osoba i to vladar naroda Muisca koji je od 800. godine nastanjivao područje današnje centralne Kolumbije, piše BBC. Dok je za Evropljane El Dorado predstavljao neutoljivu glad za bogatstvom i zlatom, za domaće stanovništvo ono nikad nije bilo mjesto već vladar koji je bio toliko bogat da se svakog dana od glave do pete prekrivao zlatom. Tek je uveče skidao zlatni pokrivač i prao ga u jezeru i prinosio ga kao žrtvu bogovima.
Što je najzanimljivije, taj podatak nije novootkrivena činjenica već istoričarima dobro poznata pretpostavka koju je još 1636. godine u svojoj knjizi 'Osvajanje i otkrivanje novog kraljevstva Granade' opisao Juan Rodriguez Freyle. Taj španski istraživač do detalja je predočio ustoličenje 'zlatnog' vladara Muisca čija je inicijacija završavala veslanjem do svetog jezera na kojem bi novi vladar ukrašen perjem, zlatnom krunom i zlatnom prašinom, bogovima žrtvovao predmete od zlata, smaragda i ostalih dragulja. Novija arheološka istraživanja potvrdila su ove zapise kao i činjenicu da je narod Muisca vjerovao da zlato posjeduje duhovne moći. Stoga su 50 odsto njegove godišnje proizvodnje kao žrtvu prinosili bogovima.
Među važnijim otkrićima koja potkrepljuju ovu tezu spada mali zlatni splav koji su seljani 1969. pronašli u špilji pećini u brdima Bogote. Kasnije su u obližnjim jezerima i na svetim mjestima Indijanaca pronađeni mnogi vrijedni zlatni predmeti koji su dodatno potvrdili autentičnost Freylovih zapisa.
Коментари0
Остави коментар