[ Izvor: Beta; Objavio: I. P. ]

NA JESEN U BEČU

Izložba o gastarbajterima iz bivše Jugoslavije

Izložba posvećena "gastarbajterima" iz Turske i bivše Jugoslavije biće otvorena u oktobru u Beču, a predstaviće ulogu tih radnika u austrijskom društvu kroz bečku svakodnevicu.

Austrija je poslije sklapanja Sporazuma o razmjeni radne snage s tadašnjom Jugoslavijom i Turskom omogućila svojim preduzećima da deficit radne snage izjednače time što će na privremeni rad dovesti "gastarbajtere", piše u najavi Inostrane kancelarije Grada Beča u Zagrebu koji prenosi Hina. 

Na osnovu objekata i materijala koji su tokom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzej grada Beča (Wien Museum) izložba pod nazivom "Podijeljena istorija. Viyana - Beč - Wien" od 5. oktobra 2017. do 11. februara 2018. daće uvid u svakodnevicu migranata, na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme.

Predmeti iz svakodnevnog života povezani sa sjećanjima pričaju različite priče, iskustva i doživljaje, a istorija migracije na taj način postaje dio bečke gradske istorije, navedeno je u najavi izložbe. 

Muzej ovom izložbom ne ističe samo značaj migracije, već iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni da poklone svoje predmete i na taj način podijele svoju priču, dodaje se. 

Prema podacima bečke Kancelarije za statistiku prošle godine u glavnom gradu Austrije koji ima 1,8 miliona stanovnika, zabilježeno je 700.000 migranata, od kojih značajan dio čine oni iz bivše Jugoslavije i Turske.

Najviše imigranata dolazi iz Srbije i Crne Gore - oko 100.000, iz BiH oko 40.000, Hrvatske nešto više od 26.000, Makedonaca 13.000, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno žive u Beču prošle godine bilo je 76.000. 

Ti se podaci odnose na migrante koji imaju državljanstvo domicilne države iz koje dolaze, dok je Austrijanaca porijeklom iz bivše SFRJ daleko više i oni čine najveći broj naturaliziranih stanovnika te države i danas su neizostavan element austrijskoga društva.

Već nekoliko godina zaredom najveći broj naturalizovanih Austrijanaca dolazi s Balkana i čine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima više od 300.000 doseljenika porijeklom je iz Srbije, oko 200.000 njih potiče iz Bosne i Hercegovine, a skoro 100.000 osoba iz Hrvatske.