- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zanimljivosti
07. 05. 2013. 12:28 >> 12:44
SVI SE RAZUMJELI
Kako se govorilo prije 15 hiljada godina
Jezici kojima govore milioni ljudi širom Evrope i Azije, potiču od jednog pradavnog jezika kojim se govorilo na jugu Evrope krajem posljednjeg ledenog doba, tvrde naučnici.
Novo istraživanje pokazalo je da potpuno različiti jezici, kao primjera radi, engleski i japanski, imaju zajedničko porijeklo, a ono datira prije otprilike 15.000 godina. Iz tog jednog zajedničkog jezika razvilo se sedam novih, koji su formirali pradavnu evroazijsku "superporodicu" jezika, koji su se potom razgranali u jezike koji se danas govore od Sibira do Portugalije.
"Sve nacije u Evroaziji mogu svoje pretke pronaći u grupi ili grupama ljudi koji su živjeli prije 15.000 godina, vjerovatno u južnoj Evropi, u trenucima otapanja i povlačenja leda", izjavio je evolucijski biolog Mark Pagel sa univerziteta Riding.
Lingvisti dugi niz godina raspravljaju o ideji pradavne evroazijske superporodice jezika. Ona je smatrana kontroverznom jer se mnoge riječi prebrzo razvijaju da bi se sačuvalo njihovo porijeklo. Većina riječi ima 50 odsto šansi da ih potpuno nepovezani termin zamijeni svakih 2000 do 4000 godina. Ipak, neke riječi traju puno duže. Na primjer, otkriveno je da su često upotrebljavane imenice, brojevi i pridjevi ponekad "preživjeli" destine hiljada godina prije nego što su zamijenjene drugima.
U posljednjem istraživanju Pagel i saradnici upotrijebili su računarski program koji im je pomogao da predvide riječi koji se mijenjaju toliko rijetko da bi trebalo da zvuče slično u svim evroazijskim jezicima. Nakon toga svoj su popis uporedili s "ranim riječima" koje su rekonstruirali lingvisti: "Sigurno je. One za koje smo predvidjeli da će biti slične i bile su slične".
U svom radu objavljenom u "Proceedings of the National Academy of Sciences", autori navode 23 riječi koje su iste u barem četiri od spomenutih sedam jezika u "superporodici". U pitanju su najviše one koje se često koriste, kao na pr. imenice "majka" ili "muškarac", ali i neke koje su ih iznenadile svojom dugovječnosti: glagol "pljuvati" ili imenica "crv".
"Tu su ipak riječi koje su bile od važnosti tadašnjim ljudima, ali nijesam mogao da otkrijem zašto se toliko održalo 'pljuvanje'. Morao sam odustati, jednostavno nema obrazloženja", objasnio je. (Gardijan)
Коментари0
Остави коментар