ŠVEDSKA

Cilj obrazovanja da djeca budu dobri građani

Šveđani su protjerali strogoću i disciplinu iz školskih klupa, a uveli dijalog nastavnika i učenika, obezbijedili svakom pojedincu besplatno školovanje od osnovne škole do fakulteta i izbacili termin "vječiti student", pošto zagovaraju doživotno obrazovanje u kome ne studiraju samo mladi.

Zamjenik šefa misije Švedske u Srbiji Joakim Vern rekao je za agenciju Beta da je cilj Švedske u obrazovanju da djeca postanu dobri građani, da razmišljaju demokratski, brinu jedni o drugima, misle slobodno i da su sposobni da sami donose odluke i prave izbore.

"Mnogo demokratskih vrijednosti iza kojih stoji Švedska dolazi upravo iz škole. Osim toga, fokus obrazovanja je i u sticanju znanja potrebnog društvu koje se razvija i menja", rekao je Vern.

Na pitanje šta misli o obrazovnom sistemu u Srbiji i gdje bi se on mogao unaprijediti po ugledu na Švedsku, Vern kaže da je sistem u Srbiji pomalo staromodan, jer su nastavnici i dalje autoritarni, govore djeci šta da uče i koja znanja da usvoje umjesto da im daju slobodu i nauče ih da postavljaju pitanja, sami razmišljaju, istražuju i zaključuju.

"Nisam siguran, ali mislim da bi škole u Srbiji mogle da uzimaju u obzir različite vrste stvarnosti sa ciljem stvaranja društva u kome se slobodno razmišlja. Nadam se i mislim da će Srbija napredovati stvaranjem ljudi slobodnog načina razmišljanja, da će imati obrazovni sistem koji će učiti ljude da imaju slobodan duh", kaže on i dodaje da za razvoj društva ne treba sužavati prostor za ljude.

Važno je, rekao je Vern, i da djaci predaju nastavnici koji zaista vole taj poziv, imaju intelektualnu širinu i slobodnomisleći su.

"Čini mi se da i vi u Srbiji imate problem kao mi u Švedskoj. Ono s čime se trenutno i u Švedskoj nosimo je da kao nastavnici rade ljudi koji ne vole taj posao. Uz to položaj nastavnika se pogoršao. To je ono što bismo željeli da popravimo", rekao je Vern.

Kako je dodao, nastavnici u obje zemlje nijesu dovoljno plaćeni, a trebalo bi da budu.

"Plata nastavnika u Švedskoj je oko 3.500 eura, što za švedski standard i nije visoka suma. To bi trebalo da bude više i to je nešto što bismo željeli da postignemo", kazao je Vern.

Vern je rekao i da su digitalizacija, migracije, kovid situacija, društvene promjene kojima se treba prilagoditi, a da bi se to desilo u obrazovanje je uveden koncept cjeloživotnog učenja.

"Da biste živjeli u društvu koje se stalno mijenja, morate biti i osoba koja se menja. I tu je ključna uloga društva koje treba da pomogne u učenju novih vještina i prilagođavanju potrebama kompanija u budućnosti", objasnio je Vern.

U suprotnom, kako je rekao, dolazi do problema kada radnici ne mogu da nađu posao jer njihova znanja i vještine nisu potrebne novom dobu.

"Tada je nužno ponuditi ljudima mogućnost za promjenu, mogućnost da se obrazuju i prekvalifikuju. To je veliki izazov ne samo za Evropu već i za cio svijet – pomoći ljudima da se ne osećaju neiskorišćenim i suvišnim jer ne mogu da nađu posao u novim okolnostima", naveo je.

Vern je rekao da Švedska ima programe kojima podržava učenje novih vještina i da su u to uključene i kompanije koje, takodje, snose odgovornost za prilagođavanje zaposlenih za novo doba, pa im nude obuke i prekvalifikacije.

Koordinator za komunikacije i javnu diplomatiju u ambasadi Švedske u Beogradu Slavica Marković Sandić istakla je da obrazovanje u toj skandinavskoj zemlji karakteriše riječ "mogućnosti".

Profesor je prije svega mentor, životni trener, koji kroz dijalog uči djecu kako da razmišljaju, rekla je ona.

Kako je dodala, već po polasku u školu svako dijete u Švedskoj je upoznato sa svojim pravima, obavješteni su o SOS telefonima za djecu, kao i s činjenicom da na nacionalnom nivou postoji Ombdusman za djecu.