- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
18. 02. 2021.
21:08 >> 22:41
1
NASA
Rover sletio, stigli prvi snimci sa Marsa
Rover američke svemirske agencije NASA je sletio na Mars poslije sedam mjeseci putovanja, više decenija rada i više milijardi utrošenih dolara.
Uspješno sletanje potvrđeno je radio porukama poslatim sa Marsa nazad na Zemlju iz kratera nazvanog Jezero, koji će se ispitivati narednih više godina.
Slijetanje je moglo da bude potvrđeno poslije 11 minuta koliko je trebalo poruci da stigne.
"Slijetanje potvrđeno. Odbrojavanje do Marsa je završeno, ali misija tek počinje", napisala je u Tviter poruci američka svemirska agencija.
Stigli su i prvi snimci sa Marsa nakon slijetanja.
Manevar slijetanja je bio jako opasan zbog reljefa kratera.
Zadatak rovera će biti da odgovori da li je život nekad postojao van Zemlje.
Krater "Jezero" nazvan po bosanskom mjestu
Istražitelji misle da je tajkrater prije 3,5 milijardi godina imao jezero oko 50 kilometara u prečniku. Krater je nazvan Jezero prema bosanskom mjestu čiji su mještani danas preko video bima u dvorištu jedne škole pratili prenos slijetanja rovera američke svemirske agencije.
Nešto poslije 21.30 po srednjeevropskom vremenu letjelica je ušla u atmosferu Marsa brzinom od 20.000 kilometara na čas, zaštićena svojim termičkim štitom koji je odbacila tek kada se otvorio veliki supersonični padobran. Osam raketa je usporila letjelicu da bi se spustila na svojih šest točkova suspendovanih na kablovima.
Prvi put je eksplicitno rečeno da je misija američke svemirske agencije da se nađu tragovi ranijeg života na Crvenoj planeti, tako što će se godinama skupljati uzorci stijena.
Zapečaćene tube treba zatim da se vrate na Zemlju u jednoj misiji u budućnosti tokom 2030-ih, da bi se tu analizirali i možda na kraju uspjeli da odgovore na jedno od pitanja koje nas opsijeda vjekovima, odnosno da li smo sami u Univerzumu, rekao je Tomas Zurbuhen, pomoćnik direktora za nauku u Nasi.
"Perseviran" - najveća i najkompleksnija letjelica
Letjelica nazvana Persevirans (Perseverance-izdržljivost) najveća je najkompleksnija ikad poslata na Mars. Izgradila je Džet Propalšon laboratorija u Kaliforniji, teška je jednu tonu i opremljena je robotskom rukom dugom preko dva metra i sa 19 kamera.
Američki robot je vozilo veličine automobila, tehnološki najsavremeniji ikad napravljen, sa brojnim kamerama, mikrofonima, bušilicama i laserima. Vozilo sa šest točkova koje ide na pogon plutonijuma treba da izvadi sitne geološke uzorke koje bi trebalo da se vrate nazad na Zemlju oko 2031. Ukupan trošak je preko osam milijardi dolara.
Prvi uzorci mi mogli da počnu da se skupljaju ovog ljeta.
U prvim mjesecima misija neće biti posvećena svom glavnom cilju, tada će se sprovoditi paralelni eksperimenti.
Snimiće prve zvuke sa Marsa
NASA hoće da dokaže da je moguće da motorizovana letjelica leti na drugoj planeti. Helikopter nazvan Indženuiti (Ingenjuity) treba da uspije da se digne u vazduh čija gustina je jedan odsto od atmosfere Zemlje. Takođe dva mikrofona bi mogla prvi put da zabilježe zvuke sa Marsa.
NASA će takođe ekperimentisati o proizvodnji kisonika direktno na licu mjesta preko instrumenta veličine akumulatora za automobil koji funkcioniše malo kao biljka, udiše ugljen dioksid iz marsovske atmosfere. Taj kiseonik bi mogao da služi ljudima koji bi došli da se tu nastane, ali takođe i kao gorivo.
Коментари1
Остави коментар