VRIJEDNA 3,7 MILIONA

Filmska potraga za Njutnovom knjigom

Desetogodišnja međunarodna potraga dvojice upornih istoričara dovela je do novih otkrića o jednoj od najvažnijih, čak revolucionarnih naučnih knjiga ikad napisanih: o djelu Isaka Njutna (Isaac Newton) "Philosophiae Naturalis Principia Mathematica" (Matematički principi prirodne filozofije) iz 17. vijeka, koje se smatra ključnim za razvoj savremene fizike i astronomije.

Američki sajt CNET SCIENCE piše da ta knjiga, stručnjacima poznatija po skraćenom nazivu "Principia", pisana na latinskom jeziku i prvi put objavljena 1687. godine, u matematičkim terminima iznosi principe vremena, gravitacije i sila kretanja koji su upravljali razvojem savremne fizičke nauke.

To nisu lake stvari za čitanje, te se dugo pretpostavljalo da je taj teško razumljiv tekst ograničio čitanost prvog izdanja na malu, odabranu grupu visoko stručnih matematičara.

Ali, profesor istorije kalifornijskog tehničkog Univerziteta Kaltek (Caltech) i jedan od njegovih bivših studenata otkrili su primjerke prvog izdanja u 27 zemalja svijeta, udvostručivši broj utvrđen posljednjim inventarom prije 70 godina.

Rukom pisane napomene na stranicama tih novonađenih primjeraka knjige ukazuju da je glavolomni tekst već odmah poslije prvog izdanja knjige dostigao daleko veću i raznovrsniju čitalačku publiku nego što se mislilo, i to ne samo u Engleskoj već i znatno šire.

"Jedno od novih saznanja je da je prenošenje same knjige među ljudima i širenje ideja iz nje bilo mnogo brže i veće nego što smo pretpostavljali, što će uticati na budući rad nas i drugih na toj temi", rekao je Mordekaj Fajngold (Mordechai Feingold), profesor istorije nauke i profesor humanističkih nauka na Kalteku, koji je godinama proučavao rad Njutna, jednog od najuticajnijih naučnika svih vremena.

Fajngold i bivši student Kalteka, Andrej Svorenčik, našli su primjerke te knjige širom svijeta - od Velike Britanije do Ukrajine, od Slovačke do Južne Afrike, od Rusije do Japana, i detaljno izneli svoja otkrića u studiji objavljenoj u časopisu "Annals of Science" (Anali nauke).

Posljednji popis preostalih primjeraka Njutnove knjige "Principia", objavljen 1953. godine, identifikovao ih je 189 u svijetu. Ali, dvojica naučnika Kalteka su ih sada izbrojala čak 386, uključujući 91 knjigu prodatu na aukcijama, i verzije te knjige nađene u bibliotekama i privatnim kolekcijama.

Njihova studija detaljno opisuje svaki dosad nađeni primerak knjige "Principia" - mjesto gdje je nađena i njeno poreklo i "život", kako je popravljana i povezivana, biljeleške koje popunjavaju margine stranica, dragocjene su jer bi mogle osvijetliti kada i koliko su široko prihvatane Njutnove ideje.

Ti nalazi, pišu Fajngold i Svorenčik, "nužno donose veliko usavršavanje razumijevanja doprinosa Njutonijanizma i značaja nauke tokom perioda Prosvetiteljstva" u 17. i 18. vijeku.

Tragovi toga uglavnom počivaju na marginama stranica knjige, prepunim riječi, skraćenica i simbola i drugih oznaka koje su rukom pisali čitaoci, nekadašnji vlasnici sada izblijedjelih knjiga, dok su razmišljali o formulama i teorijama koje ispunjavaju njene stranice.

"Kada se pregleda primjerak knjige, mogu se naći sasvim sitne bilješke ili napomene koje daju sliku o tome kako je korišćen", rekao je Svorenčik, sada postdoktorant na Univerzitetu u Mannhajmu, u Njemačkoj. "Uz to smo pregledali stanje oznaka vlasnika, povezivanja knjige, njeno propadanje, razlike u štampi..."

Potraga za tom knjigom u čitavom svijetu izrasla je iz Svorenčikovog rada za jedno predavanje koje je studentima držao Fajngold. Svorenčik je u tom radu razmotrio distribuciju knjige "Principia" u Srednjoj Evropi, odakle je on. Ali pošto je tokom tog svog istraživanja našao više primjeraka nego što se očekivalo, njegov profesor Fajngold je predložio da potragu prošire na čitav svijet.

"Osjećali smo se kao Šerlok Holms", rekao je Fajngold o radu na tome.

"Prvo iznenađenje je bilo kada sam završio provjeru kataloga svih njemačkih biblioteka", rekao je Svorenčik jer je "prethodni popis izvijestio o samo tri primerka u Njemačkoj, ali našao sam ih skoro 20, a mi u studiji navodimo 21, uključujući nestale i ukradene primjerke".

"To je značilo da je u prethodnom popisu bilo znatnih praznina, te je zato mnogo primeraka moglo biti nađeno, što nam je i uspjelo", istakao je on.

Dvojica strastvenih naučnika čak i svoj, znatno proširen i uspješan popis nazivaju samo "preliminarnim" jer veruju da u javnim i privatnim kolekcijama postoji više nedokumentovanih primjeraka.

Oni procjenjuju da je 1687. godine u prvom izdanju knjige odštampano više od 600 primjeraka, možda čak i 750.

Jedan primjerak tog prvog izdanja prodat je za 3,7 miliona dolara 2016. godine, što je i danas rekord za neku naučnu knjigu.

"Nadamo se" - kažu dvojica istoričara u svojoj studiji - "da bi objavljivanje ovog privremenog izvještaja moglo donijeti informacije o drugim primjercima kod privatnih vlasnika, trgovaca knjigama i naučnika, tako da bi se potom moglo pokušati da se sastavi sveobuhvatniji popis od našeg".