[ Objavila: R.B. ]

POSLJEDICE ZAGRIJAVANJA

U okeanima nestaje kiseonika

Klimatske promjene pogoršavaju stanje kada je u pitanju nedostatak kiseonika u okeanima i morima, pokazuju posljednja naučna istraživanja.

U poređenju sa šezdesetim godinama prošlog vijeka nedostatak kiseonika zabilježen je na 45 okeanskih lokacija, a danas je isti problem uočen na čak 700 mjesta.

Stručnjaci kažu da ovakvo stanje naročito šteti određenim ribljim vrstama poput tune, morskog psa i jedne vrste sabljarke, prenosi Nacionalna geografija.

Od ranije je poznato da određene hemikalije, poput azota i fosfora s farmi i industrijskih pogona utiču na količinu kiseonika, što je još uvijek primarni faktor, pogotovo u područjima bližim obali.

U vodama siromašnim kiseonikom bolje od riba preživljavaju mikrobi, meduze i sipe. Voda koja sadrži manji postotak kiseonika njima odgovara, ali ne odgovara brzim ribama, poput sabljarke ili krupnim ribama poput tune.

Stručnjaci ističu da veće i brže ribe imaju i veće energetske potrebe.

"I ranije nam je fenomen smanjenja količine kiseonika u morima i okeanima bio poznat, ali sada to prvi put povezujemo s klimatskim promenama", rekla je Mina Apes iz Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode.

"Ovo je možda posljednji poziv na buđenje iz nekontrolisanog ljudskog eksperimenta jer se emisija ugljen dioksida i dalje povećava", rekao je jedan od autora istraživanja Den Lafolej, podsjetivši da na smanjenje količine kiseonika u okeanima utiču globalno zagrijavanje i zagađenost okeana i mora materijama koje nastaju kao posljedica hemikalija s farmi i s industrijskih pogona.

"Nestanak kiseonika iz okeana prijeti morskim ekosistemima koji su već ugroženi zbog zagrijavanja i zakiseljavanja okeana", kaže Lafolej.

Baltičko more i Crno more najveći su zatvoreni morski ekosistemi s niskim udjelom kiseonika.

Ako države nastave s uobičajenim pristupom emisiji staklene bašte, svjtski okeani bi do 2100. mogli da ostanu s tri do četiri odsto kiseonika manje, zaključuje se.