- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
14. 05. 2019. 08:14 >> 08:23
AMERIČKI ISTRAŽIVAČI
Plastiku pronašli na dubni od 11 km
Američki istraživač Viktor Veskovo srušio je rekord najdubljeg zarona u istoriji. Spustio se skoro 11 kilometara (tačno 10.927 metara) u Marijansku brazdu, najdublju brazdu na svijetu.
Četiri sata je istraživao morsko dno u mini podmornici, a osim čudesnih živih bića kakva se na manjim dubinama ne mogu vidjeti, pronašao je i - plastiku! Plastične kese i šuškavi omoti bombona ležali su na dnu najdublje brazde na Zemlji.
Ovo je treći put da su se ljudi uopšte spustili na ovako ekstremne dubine. Prvi su dno Marijanske brazde dotakli američki mornarički narednik Don Volš i švajcarski inženjer Žak Pikard 1960.
Filmski reditelj Džejms Kameron zaronio je sam pola vijeka kasnije, 2012. godine, u zelenoj podmornici. Treći i posljednji zaron Viktora Veskova zasad je i najdublji.
Srušio je rekord za 11 metara.
Tokom ekspedicije Veskovo se sa timom na dno Marijanske brazde spuštao sveukupno pet puta, a aktivirali su i robotske istraživače, piše BBC.
"Ne mogu da opišem koliko smo uzbuđeni zbog ovoga što smo postigli. Ova podmornica i njen matični brod, zajedno sa nevjerovatno talentovanim istraživačkim timom, odveli su morsku tehnologiju na nove nivoe", rekao je Veskovo.
Sa broda je sve posmatrao i prvi posjetilac Marijanske brazde, Don Volš.
"Čestitam Viktoru Veskovu i njegovom izvanrednom timu na uspješno obavljenom istorijskom istraživanju u Marijanskoj brazdi. Prije šest decenija Žak Pikard i ja bili smo prvi koji su posjetili najdublje mjesto u svjetskim okeanima. Sad, kad se nalazim u sutonu života, velika mi je čast što ste me pozvali na ovu ekspediciju moje mladosti", rekao je Volš.
Tačni rezultati istraživanja tek treba da se definišu, ali stručnjaci smatraju da su otkrili četiri nove vrste rakova amfipoda, novu vrstu zvijezda (Echiura) na dubini od 7.000 metara i ribu iz porodice Liparidae na 8.000 m.
Uzeli su uzorke s morskog dna za dalja istraživanja, a čak i ondje, na 11 kilometara dubine, bio je očigledan ljudski nemar. Plastika nikad do sad nije pronađen na ovakvim dubinama.
Milioni tona plastike svake godine završe u okeanima, ali jako malo se zna o tome gdje ta plastika zapravo završi. Naučnici planiraju da testiraju bića i stvari koje su skupili kako bi odredili da li sadrže mikroplastiku, problem na koji upozaravaju studije, a koji se pokazuje sve opasniji, i za životinje i za ljude.
Zaron u Marijansku brazdu samo je jedan od pet ove ekspedicije Five Deeps koja će pokušati da dosegne pet najdubljih tački na planeti u pet okeana. Već su se spustili u Portorikansku brazdu u Atlantskom okeanu (8.376 m), Južnosandvičsku brazdu u Južnom polarnom okeanu (7.433 m) i Sundsku brazdu u Indijskom okeanu (7.192 m).
Posljednji izazov biće im da se spuste do Molloy Deep, najdublje tačke Sjevernog ledenog mora, odnosno Arktičkog okeana (5.608 m), a ta avantura je najavljena za avgust ove godine.
Ekspediciju Five Deeps prate kamere pa će svi njihovi poduhvati biti objedinjeni u dokumentarnom fillmu za Discovery Channel.
Коментари0
Остави коментар