- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
13. 02. 2013. 14:55 >> 14:56
SENZACIJA
Odštampane matične ćelije embriona
Naučnici su prošle nedjelje napravili veliki korak u medicini - uspjeli su da konstruišu štampač koji u tri dimenzije štampa embrionalne matične ćelije iz kojih bi se mogla razvijati čitava tkiva ili čak organi.
Prema izvještaju predstavljenom u novom broju časopisa"Biofabrication", štampač koji je napravio tim sa Univerzitet u Edinburgu stvara žive embrionalne matične ćelije. Štaviše, one se proizvode u jednolikim kapljicama ćelija dovoljno precizno i nježno da prežive satima i danima nakon štampanja i zadrže sposobnost razvoja u različite vrste tkiva.
Nova metoda mogla bi da se koristi za stvaranje ljudskog tkiva u tri dimenzije, za testiranje novih ljekova bez potrebe da za pokusnim životinjama , za izgradnju organa bez potrebe za donatorima i imunosupresivima, ili pak za štampanje ćelija pravo u oštećene dijelove tijela.
Ljudske embrionalne matične ćelije dobijaju se iz ljudskih embriona, a mogu se razviti u sve vrste tkiva odraslih – od mišića srca, preko kostiju do mozga. Ovo svojstvo čini ih idealnim za regenerativnu medicinu, odnosno za popravljanje i zamjenu oštećenih ćelija, tkiva i organa.
U laboratorijama one se obično čuvaju u rastvorima koji sadrže biološke znakove koji im govore u koju vrstu tkiva treba da se razviju. Ovaj proces, koji se zove diferencijacija, započinje tako što grupe ćelija formiraju embrioidna tijela. Ćelijski štampači omogućavaju stvaranje embrioidnih tijela različitih veličina i oblika.
U novom istraživanju stručnjaci su uređaj za računarsku kontrolu povezali s dvostrukim ubrizgivačem biotinte – jedan od njih sadrži matične ćelije u hranjivoj supi koja se naziva medij, a drugi samo medij . Čitav proces prati se mikroskopom. Dvije tinte nanose se u slojevima u kojima nastaju ćelijske kapljice različitih koncentracija. Najmanje su veličine od samo dva nanolitra i sadrže oko pet ćelija.
Testovi su pokazali da je više od 95 odsto ćelija preživjelo 24 sata nakon štampanja, a više od 89 odsto čak tri dana. Sve su zadržale svojstvo pluripotencije, što znači da su se mogle razviti u bilo koju vrstu tkiva.
Voditelj studije Utkan Demirci s Harvard Univerziteta kaže da bi nova tehnologija mogla imati brojne zanimljive svrhe.
''Mogla bi se koristiti za testiranje ljekova; ovom ponovljivom i pouzdanom metodom mogla bi se stvarati malena tkiva od početka do kraja', rekao je Demirci. Izgradnja čitavih organa, smatra biomedicinski inženjer, za sada je još uvijek dugoročni cilj.
Коментари0
Остави коментар