s.đ. [ NN/zimo.hr ]

UNOSNO ZANIMANJE

Sve veća potreba za futurolozima

Brojne firme počele da angažuju futurologe koji predviđaju budućnost poslovanja. Futurologija je pojam s kojim se sve češće susrećemo, a zapravo nijesmo sigurni o čemu se tačno radi.

Jesu li to „proročka“ previđanja budućnosti ili se radi o malo ozbiljnijem pristupu od predviđanja budućnosti iz čarobne kugle?

Naime, prema mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije futurologija se smatranaučnom disciplinom koja se bavi čovjekovom budućnošću, ona istražuje te predviđa smjerove tehnološkog, ali i društvenog razvoja. Futurolozi rade dugoročna, ali i kratkoročna predviđanja, a glavne teme su im privredni rast, tehnološki napredak i njihov uticaj na društvo.

Termin futurologija osmislio je njemački profesor Osip K.Flečhajm sredinom 40-ih prošloga vijeka, a definisao ju je kao nauku o kretanju civilizacije koja ima revolucionarni, složeni i alternativni karakter.

Od pamtivijeka su ljudi zamišljali kako će im budućnost izgledati, ali počeci sistematskog predviđanja budućnosti počeli su početkom 18. vijeka. Među prvijencima bio je irski pisac Samjuel Maden koji je predvidio veliku mrežu vodenih putova koja će radikalno transformisati načine življenja, sela će postati manji gradovi, a gradići velike urbane sredine.

Futurologija - nauka budućnosti

Danas brojne fitme angažuju futurologe, a pojedine imaju i zaposlene timove futurologa koji predviđaju budućnost razvoja društva, ponašanja potencijalnih kupaca, ali i zaposlenih te s time predviđaju budućnosti poslovanja. Upravo se futurologija smatra sve važnijim zanimanjem.

Formalno obrazovanje za futurologa ne postoji, ali oni svakako moraju imati različite vještine i talente te proučavati šira područja društva od tehnologije kao takve do njenog uticaja na budućnost poslovanja, ali i funkcionisanja društva i njegovog prilagođavanja na neminovne promjene.

Procjene su da u SAD-u danas radi od 500 do 1000 profesionalnih futurologa, kao indikator toga navode se brojne profesionalne organizacije koje okupljaju futurologe poput Association of Professional Futurists, World Future Society i World Future Council.

Samo neka od futurološki predviđanja koja su se ostvarila odnose se na bežične telefone, emitovanje TV emisija uživo, vazdušne ratove ili brze vozove, a došla su od Džona Elfreta Votkinsa. Alvin Tofler predvidio je postojanje mobilnih telefona, virtuelnih korporacija i flash mobova, dok je Rej Kurcvajl predvidio eKnjige, internet (cloud) ali i generalno bežični Internet.

Brojna futurološka predviđanja su se ostvarila, ali bilo je i značajnih promašaja. U svakom slučaju futurološka predviđanja su izrazito zanimljiva za propikivanje uticaja promjena na čovjeka i društvo