- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
20. 02. 2018. 22:30 >> 22:26
NOVA METODA
Pouzdano utvrđivanje trenutka smrti
Odmah nakon smrti nema nikakvih promjena na malom mozgu i slezeni, ali ima u drugim tkivima
Jedan od načina da se ustanovi u kojem je trenutku nastupila smrt koristi mjerenje tjelesne temperature. Poznato je naime da svakih sat vremena temperatura tijela pada za 1,5 stepen Celzijusa. Na vrijeme smrti upućuje i rigor mortis ili mrtvačka ukočenost, a ako tijelo stoji duže, može se zaključiti i po prisutnosti insekata. Ipak, nova metoda nudi znatno jednostavniji način za utvrđivanje trenutka smrti, i to samo u roku od sat od pronalaska tijela, prenosi Dejli Mejl. Naučnici su otkrili "kaskadu" genetskih promjena koje se događaju kad osoba umre, a koje vode ka smrti svih ćelija i gašenju imunološkog sistema. Najjasniji rezultati dobijaju se iz kože, zatim žlijezde štitnjače, pa potkožne masti i pluća, budući da nakon smrti geni više ne igraju nikakvu ulogu u pokretanju procesa koji utiču na prenošenje kiseonika iz pluća u ostatak organizma.
Genska ekspresija
Istraživači, koji su proučili gene 129 mrtvih osoba, kažu da su zahvaljujući novoj metodi do otkrivanja vremena smrti dolazili u prosjeku za 63,75 minuta. Ipak, istraživači na čelu sa Centrom za regulaciju genske ekspresije u Barceloni, navode da ova metoda vrijedi samo unutar 24 sata od trenutka smrti, ali ne i kasnije. Najočiglednije promjene u genskoj ekspresiji odvijaju se sedam do 14 sati nakon smrti, kaže doktor Pedro Fereira sa sveučilišta u portugalskom Portu. Genska ekspresija predstavlja proces u okviru kojeg se instrukcije u našim genima pretvaraju u finalni proizvod, poput proteina. Naučnici su identifikovali 187 gena koji imaju važnu ulogu nakon smrti, uključujući gene HBA1 i HBA2, zadužene za procese prenošenja kiseonika iz pluća u ostatak tijela, i promjenu u njihovom ponašanju kad osoba prestane disati. Dok se, naprimjer, odmah nakon smrti slezena ili mali mozak gotovo uopšte ne mijenjaju, u mišićima i debelom crijevu dolazi do velikih promjena. Nova genetska metoda omogućuje utvrđivanje trenutka smrti proučavanjem određenih vrsta tkiva, što znači da je ono moguće čak i kad se pronađu samo ostaci tijela, a ne i cijelo tijelo, piše nature.com
Коментари0
Остави коментар