- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
16. 02. 2018. 11:26 >> 11:30 1
PROŠIRENJE VIDIKA
Vanzemaljci mogu i bez kiseonika?
Svi koji su u potrazi za vanzemaljcima trebalo bi da imaju otvoreniji um kada je u pitanju sastav atmosfere egzoplaneta, navodi se u novoj studiji.
“Ipak, ne želimo da sva jaja položimo u istu korpu“, kaže autor studije Univerziteta Vašington u Sijetlu Džošua Krisansen-Toton – “Čak i da postoji život negdje u svemiru, nemamo pojma da li će to biti život koji čini kiseonik. Biohemija proizvodnje kiseonika je veoma kompleksna i može biti prilično rijetka“
Stoga su on i njegove kolege proširili vidike, proučavajući istoriju Zemlje kako bi identifikovali kombinacije gasova koji bi, ako ih zajedno posmatraju bili jak dokaz života. Došli su do dobrog kandidata: metana (CH4) i ugljen-dioksida (CO2), bez značajnog udjela ugljen-monoksida (CO).
Kao što pokazuju njihove hemijske formule metan i ugljen-dioksid su vrlo različiti molekuli. Njihova zajednička pojava ukazuje na „atmosfersku neravnotežu“ – termin koji astrobiologe prilično uzbuđuje.
“Dakle, imate ekstremne nivoe oksidacije i teško je to učiniti kroz nebiološke procese bez stvaranja ugljen-monoksida koji je posrednik. Na primjer, planete sa vulkanima koji izbacuju ugljen-dioksid i metan takođe će imati tendenciju da izduvaju ugljen-monoksid“, kaže on.
Osim toga, mnogi mikrobi ovdje na Zemlju su „pohlepni“ za ugljen-monoksidom.
Traženje jedinjenja u neravnoteži nije nova teorija. Na primjer, drugi astrobiolozi su sugerisali da kombinacije metana i kiseonika u atmosferi egzoplaneta predstavljaju snažan znak života.
Nova studija pak, pomaže da se istraživačima prošire vidici da osim kiseonika, koji nije postojao u većem dijelu istorije naše planete – kiseonik je počeo da se gradi tek 2,5 milijardi godina od nastanka planete - svoju potragu fokusiraju na nešto drugo.
“Ono što je uzbudljivo jeste da je naš predlog izvodljiv i može dovesti do istorijskog otkrića vanzemaljske biosfere u ne tako dalekoj budućnosti“, kaže koautor studije Dejvid Katling.
Коментари1
Остави коментар