- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
31. 10. 2017. 09:53 >> 09:23
ISPARAVA
Kaspijsko jezero lagano nestaje
Najveće jezero na Zemlji, koje se nalazi na prostoru između Evrope i Azije, polako isparava, što dovodi do smanjenja nivoa vode od sedam centimetara godišnje.
Naučnici su konačno ponudili objašnjenje za smanjenje nivoa vode, koje se neprestano događa od 1996. godine. Sada je jezero na nivou od svega jednog metra iznad istorijskog minimuma izmjerenog krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Ovo jezero ne zovu morem samo zbog veličine, već i zbog slanoće, a objašnjenje promjene nivoa od posljednjih dvadesetak godina je globalni rast temperatura u jeku klimatskih promjena. Taj zaključak je rezultat istraživanja koje je vodilo otkriću zašto dolazi do pada nivoa vode. Analizu su radili naučnici sa Univerziteta Teksasa iz Ostina.
Naučnici kažu da su visoke površinske temperature vazduha nad Kaspijskim jezerom, koje su ukupno porasle za oko jedan stepen Celzijusa od 1979. godine, rezultirale povećanim isparavanjem.
Iako je ukupan nivo vode fluktuirao nekoliko stotina godina, posljedice prošlog vijeka uticale su na isparavanje prouzrokovano toplijim temperaturama, što ima najveći uticaj na vodu.
Naučni tim je svoju studiju započeo slučajno, nakon što je bio uključen u istraživanje da bi pomogao u kalibriranju satelitskih podataka za misiju GRACE (eng. Gravity Recovery and Climate Expert), pokrenutu 2002. godine.
Prilikom usklađivanja podataka misije GRACE sa mjerenjima na Zemlji, uključujući i čitanja Kaspijskog jezera, primijetili su koliko je nivo vode fluktuirao.
Sakupljanjem satelitskih podataka, zajedno sa evidencijama padavina i odlivanja u jezero iz rijeka, tim je utvrdio da su efekti isparavanja bili veći od bilo kakvih drugih uticaja na nivo vode. Drugim riječima, isparavanje ima više uticaja od priliva vode od kiše ili vode koja dotiče iz rječnih pritoka koje okružuju jezero.
Ako se navedeni trend nastavi, neće proći mnogo vremena prije nego što jezero, okruženo Rusijom, Kazahstanom, Iranom, Azerbajdžanom i Turkmenistanom, padne ispod svog istorijski niskog nivoa. Pad nivoa vode će se, prema predviđanjima, i dalje nastaviti. A taj pad bi mogao da ugrozi i vrste koje tamo žive.
Površina jezera iznosi oko 371.000 kvadratnih kilometara. Ono obiluje izdašnim rezervama nafte i gasa i važan je izvor ribe za zemlje koje ga okružuju. I tokom proteklih vjekova bilo je poznato da je jezero imalo velike promjene u nivou vode, ali u prethodno sprovedenim studijama nije se mogao precizno utvrditi glavni uzrok. Sve do sada.
Коментари0
Остави коментар