B92/Tanjug

RUSKI KLIMATOLOZI:

U Sibiru će se saditi lubenice

Sibirski klimatolozi Ruske akademije nauka predvidjeli su izglede za razvoj poljoprivrede u regionu, rekavši da će sibirska klima biti pogodna za voće. Sa druge strane, klimatske promjene će očigledno imati negativne posljedice, kako na regionalnom, tako i na globalnom nivou.

Nadežda Čebakova, doktorka bioloških nauka, i biolog Elena Parfenova sa šumarskog instituta „Šukačov“ istražuju moguće posljedice klimatskih promjena u Sibiru. Njihov najnoviji rad predstavljen je na konferenciji održanoj od 20. do 25. maja u japanskom gradu Čibi.

Prema njihovim prognozama, klima u centralnom Sibiru će postati blaža do osamdesetih godina u ovom vijeku, a teritorije permafrosta (zona vječitog snijega i leda) će se smanjiti. Pored toga, predviđaju da će do kraja 21. vijeka između 50 i 80 odsto centralnog Sibira biti pogodno za poljoprivredu zbog klimatskih promjena. Računanje pokazuje da će Sibir, poznat po svojim kratkim ljetima i izuzetno hladnim zimama, imati pogodne klimatske uslove za uzgoj lubenica, bobičastih voćki, kukuruza i čak nekih sorti grožđa.

"Kod stručnjaka, političara i u javnosti, tema klimatskih promjena postala je jedna od najzastupljenijih, jer radikalno mijenja biosferu Zemlje i, u zavisnosti od dinamike njene promjene, može dovesti do katastrofalnih posljedica za čitavu civilizaciju“, rekao je za Sputnjik Aleksandar Onučin, šef šumarskog zavoda „Šukačov“.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu „Global and Planetary Change“ za 2014. godinu, tokom polovine prošlog vijeka, zimske temperature vazduha su porasle za 4 stepena, a ljetnje ne za više od 1 stepen u sjevernoj Evroaziji, rekao je Onučin. U planinskim oblastima i na pacifičkoj obali, te temperature su povećane za 3 stepena, odnosno za 1 stepen.

"Ako govorimo o posljedicama klimatskih promjena u Sibiru, moramo da shvatimo da pored povećanja poljoprivredne i šumske produktivnosti, sigurno ćemo se suočiti sa drugim posljedicama koje mogu da imaju negativan rezultat. Naročito treba očekivati povećanje isparavanja i smanjenje oticanja rijeka, što će dovesti do deficita čistije svježe vode u centralnom i južnom dijelu naseljenog područja Sibira“, objašnjava stručnjak.

"Ne treba potcijeniti povećanje vjerovatnoće negativnih prirodnih pojava, kao što su uragani, i vremensko pomijeranje uticaja sezonskih događaja, poput formiranja i snižavanja sniježnog pokrivača, perioda vegetacije i proljećnih poplava“, nastavio je on.

Između ostalog, on je skrenuo pažnju na obolijevanje životinja i biljaka, uzrokovano aktiviranjem patogena, što je neobično za ovaj region, izbijanje masovne reprodukcije insekata štetočina i pojavu invazivnih vrsta insekata koje ranije nijesu zabilježene u Sibiru.

Kako kaže naučnik, ako prosječne temperature vazduha u Sibiru porastu za 2 stepena (što se uobičajeno smatra opasnom granicom za klimatske promjene), to će biti dovoljno za suočavanje sa svim tim negativnim posljedicama.

Aleksandar Onučin je takođe spomenuo da odmrzavanje sibirskog permafrosta izaziva oslobađanje metana i gasova staklenika. Prema teoriji efekta staklene bašte, posljedice će uticati ne samo na Sibir, nego i na stanje atmosfere čitave planete.

U međuvremenu, naučnici NASA strahuju da će šumski požari u Sibiru takođe imati ozbiljan uticaj na klimatske promjene, s obzirom da prostrane sibirske tajge zauzimaju više od 10 odsto kopnene površine Zemlje.

"Ti strahovi nijesu neopravdani“, istakao je Onučin. Dok prirodni požari u sjevernim šumama s vremena na vrijeme mogu da igraju pozitivnu ulogu u smanjenju stvaranja busenja i poboljšanju procesa prirodnog obnavljanja vegetacije, požari u vezi sa ljudskom aktivnošću su nesumnjivo opasni, rekao je on.

"Ti požari praćeni su oslobađanjem velike količine ugljen-dioksida i to je prirodna kompenzacija koja će trajati decenijama“, objasnio je on.

Učešće svjetske zajednice u zaštiti sibirskih šuma je od suštinskog značaja, priznao je Onučin.

"Neophodno je da cijela svjetska zajednica aktivno učestvuje u formiranju međunarodne šumarske politike koja reguliše šumske aktivnosti“, rekao je klimatolog.

"Trenutno, nivo upravljanja šumama u Sibiru ne zadovoljava ekološke uslove. Pionirski razvoj novih šumskih teritorija se nastavlja. Razvoj novih šumskih površina je diktiran ekonomskim razlozima, ali ne i ekološkim“, dodao je on.

"Iako je šumski potencijal tih teritorija prilično visok, to ništa ne znači bez preduzimanja odgovarajućih mjera za organizovanje stvaranja šumskih zasada i zaštite šuma. Uz te mjere, godišnji prirast drvnih proizvoda može dostizati 10 ili više kubnih metara po hektaru godišnje. On trenutno iznosi oko 1,4 kubnih metara. Međutim, sredstva uložena u razvoj intenzivnog šumarstva počinju da se isplaćuju tek u narednim decenijama, zbog čega privatni korisnici šuma i zakupci ne ulažu u takve investicije“, zaključio je stručnjak.