- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
13. 04. 2017.
21:35 >> 21:46
1
U OKEANU
NASA: Moguć život na Saturnovom mjesecu
Encelad, šesti po veličini Saturnov mjesec, ima površinski okean u kome je moguće da ima mikroorganizama, što bi značilo da je život prvi put pronađen van Zemlje.
Gledano spolja, donedavno se činilo da je od svih prirodnih satelita u Sunčevom sistemu Encelad najsličniji Mjesecu – hladan je i negostoljubiv za život. Ipak, ispod surovih uslova na površini krije se okruženje potencijalno pogodno za nastanak životnih formi.
Naime, na ledenom Enceladu nalazi se podpovršinski okean u kojem se odvijaju različite hidrotermalne aktivnosti. Te aktivnosti uzrok su izbacivanja vodene pare i komada leda iz okeana na površinu Encelada.
Naučnici smatraju da je postojanje vode u tečnom stanju ključno za opstanak živog svijeta, a najnoviji rezultati istraživanja, objavljeni na konferenciji, pokazali su da je Encelad ispod ledene površine topliji nego što se do sada pretpostavljalo.
Iako su raniji preleti sonde Kasini pokazali da je ledena površina južnog pola najvjerovatnije debela oko 18-22 kilometara, novi podaci upućuju na to da bi vodeno prostranstvo na južnom polu moglo da se nalazi samo pet kilometara ispod pokrivača.
Povišena temperatura naročito je izražena u tri pojasa nalik ‘tigrovim šarama’, u kojima su najizraženije hidrotermalne aktivnosti, mada se čini da ta oblast trenutno nije aktivna.
Ono što je najbitnije jeste da je ustanovljeno da na površinu izbijaju mlazevi pare koja sadrži vodinik, a poznato je da taj element predstavlja glavni izvor energije mikroba i na zemlji omogućava opstanak čitavih ekosistema.
Mlazevi vrele vode koje izbijaju iz pukotina na dnu okeana stupaju u reakciju sa okolnim stijenama, a kao posljedica nastaju velike količine vodonika. Gas se zatim otpušta kroz ledeni pokrivač u svemir, a osim vodonika, u tragovima su pronađeni amonijak, metan i ugljen-dioksid.
"Temperature u blizini ta tri neaktivna područja znatno su više u odnosu na one oko njih. U budućim misijama pokušaćemo da otkrijemo kakav je zaista Enceladov topli okean na južnom polu i da li je život tamo zaista mogao da evoluira”, rekla je naučnica Linda Spilker iz Nasine laboratorije za mlaznu propulziju.
Encelad, Saturnov satelit srednjeg prečnika oko 500 kilometara, otkrio je njemačko-britanski astronom Vilhelm Heršel 28. avgusta 1789. Ime je dobio po gigantu Enceladu iz grčke mitologije.
NASA je 2006. objavila da su na fotografijama Encelada koje je načinila sonda Kasini otkriveni gejziri tečne vode,a kasnije je ustanovljeno da se ispod površine na južnom polu najvjerovatnije nalazi okean dubok oko 10 kilometara.
U septembru 2015. Nasini naučnici su na osnovu mjerenja ‘pomeranja’ Encelada tokom orbitiranja oko Saturna – zvanog libracija, utvrdili da ledeni omotač nije čvrsto povezan sa jezgrom, što je osnažilo teoriju da se na Enceladu nalazi globalni podpovršinski okean, odnosno da vodeno prostranstvo nije koncentrisano samo na područje južnog pola.
Misija Kasini zajednički je projekat Nase, Evropske (ESA) i Italijanske svemirske agencije.
Istraživanje je objavljeno u magazinu "Sajens".
Коментари1
Остави коментар