- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Nauka i tehnologija
25. 03. 2017.
11:32 >> 11:08
ŠTA BI SE DOGODILO
Kada bi se Zemlja okretala u suprotnom smjeru?
Promjena koja možda djeluje sićušno pretvorila bi našu planetu u sasvim drugačije mjesto...
Ako stojite na ekvatoru, Zemlja ispod vas okreće se brzinom od 1.670 kilometara na sat.
To okretanje uzrok je morskih struja, a isto važi i za vjetrove, koji u tropskom pojasu duvaju s istoka. S druge strane, u južnijim i sjevernijim pojasevima, glavne struje vjetrova dolaze sa zapada.
Kako bi izgledao svijet kada bi Zemlja odjednom počela da se okreće u suprotnom smjeru?
Pod uslovom da taj prelaz ne izazove poremećaj Zemljine ravnoteže, ravnoteže tektonskih ploča i ravnotežu svih ostalih planeta, Sunce bi za početak izlazilo na zapadu, a zalazilo na istoku.
Zbog izmijenjenih morskih struja i vjetrova, Sahara bi postala vlažna, isto kao i kalifornijska pustinja, danas jedno od najsuvljih i po život najnegostoljubivijih mijesta na svijetu.
Močvare na Floridi bi se isušile, cikloni i anticikloni kretali bi se u suprotnom smjeru, a Evropa bi mogla da zaboravi na Golfsku struju i odjednom bi imala sibirski ledene zime i suva, vrela i vrlo neprijatna ljeta.
Ako bi se rotacija Zemlje kojim slučajem zaustavila, jedan dio planete bio bi stalno osunčan i sve topliji. Druga strana Zemlje ostala bi u večnoj tami, pa bi se dobar dio prirodnog okruženja zamrznuo, što bi za posljedicu imalo izumiranje skoro svih oblika života.
Plimske sile Sunca ne djeluju samo na mora, već i Zemljinu koru. Ovo dejstvo gravitacione sile uzrokuje trenje zbog kojeg se naša planeta danas okreće oko svoje ose sporije nego u prošlosti. Današnji dan duži je za 1.7 milisekundi nego što je bio prije jednog vijeka.
U zlatno doba dinosaurusa dan je trajao oko sat kraće nego danas, prije 620 miliona godina trajao je 22 sata, ali je zato godina prije 350 miliona godina trajala 385 dana.
Vrlo je nezahvalno tvrditi koliko je dan trajao dalje u prošlosti jer plimne sile nijesu jedini faktor koji utiče na to. Prema nekim teorijama, u trenutku nastajanja Zemlje - prije oko 4.5 milijardi godina, dan na Zemlji je trajao samo 2.5 sata, dok je 100.000 godina kasnije, kad je već nastao i Mjesec, njegova dužina iznosila već oko 6.5 sati.
Prema današnjim naučnim spoznajama, trebalo bi da prođe oko 1.900 milijardi godina da Sunce svojim gravitacionim dejstvom potpuno zaustavi Zemlju.
Ali, to se najverovatnije neće dogoditi jer bi Sunce za nekoliko milijardi godina trebalo da se pretvori u umiruću zvijezdu koja bi prvo progutala svoje unutrašnje planete, a zatim se naglo smanjila do veličine bijelog patuljka.
Коментари0
Остави коментар