[ B92/Express.hr ]

KLASIKA NIJE POPULARNA

Malo ko sluša Baha, Mocarta, Šopena...

“Frank Music Co.”, 80 godina stara njujorška institucija, nedavno je zatvorila svoja vrata, što je označilo kraj jedne muzičke ere, budući da je u pitanju posljednja institucija koja se bavila klasikom u Velikoj jabuci.

"Prednosti interneta na kraju prošlog vijeka učinile su opstanak malih kompanija gotovo nemogućim", izjavila je Hajdi Rodžers, bivša vlasnica Frenka i dodala da ona, nažalost, nema prihode potrebne za oglašavanje. 

Gubitak Frenka nije tek priča o kompaniji koja nije imala potrebna sredstva za plaćanje zakupa, nego šire govori o opštem padu klasične muzike. 

Pretraživanje iTunesa, ukazuje na to da postoji prilično širok izbor, i to ne samo u vidu djela velikana poput Baha i Mocarta, već i manje poznatih umjetnika. Međutim, nijedan od njih nema svoj album među top 100 najpopularnijih. 

Ali, nije uvijek bilo tako. 

Premijera “Posvećenja proljeća” Igora Stravinskog u Parizu 1913. pokazala je da je riječ o toliko kontroverznom djelu da je nastao haos među publikom koja je tokom izvođenja upala na binu. Incident, koji se završio hapšenjem desetak osoba, govori o tome da su prije samo stotinu godina takve kompozicije kod slušalaca mogle da izazovu pravi nalet strasti i uzbuđenja, pa makar i u negativnom smislu. 

Danas se, međutim, od publike koja posjećuje klasične koncerte nikako ne bi mogla očekivati pobuna, budući da je pretežno riječ o intelektualnoj eliti. 

Ali, postoje tri velika razloga zašto je elita glavni sljedbenik tog muzičkog žanra. 

Prvi je trošak. Klasični koncerti su skupi, što nimalo ne čudi kad se uzme u obzir koliko su muzičari koji ih pripremaju školovani, koliko te pripreme traju, i koliko njih nastupa. 

Drugi razlog je trajanje. Najpopularnija muzika danas je prilično kratka. Od Luja Armstronga do Keti Peri, i svih nijansi između, većina hitova traje tri do četiri minuta, što nije slučajnost - kako smo mi postali više zauzeti, muzika je postala kraća. 

Zahvaljujući struji, automobilima i slobodnom vremenu koje posvećujemo različitim aplikacijama i mejlovima, imamo sve slabiju koncentraciju. 

Treći razlog je otuđenje. Kao što je pijanista Stiven Hau napisao u “Gardijanu”, većina nas se upoznaje s klasičnom muzikom putem snimaka u školi, jer rijetko koja škola ima budžet za instrumente potrebne za njeno izvođenje. 

Klasična muzika je nekada bila dio svakodnevice jer je svaki grad imao svoj orkestar, a stanovnici su svoju djecu vodili na koncerte. 

Danas su naši životi ispunjeni hitovima koji nas prate u liftu, trgovačkom centru, pa čak i toaletu. Iako su naučno dokazane brojne prednosti klasične muzike, na primjer da blagotvorno utiče na razvoj mozga kod male djece ili djeluje kao lijek u slučaju nesanice, od nje se se više udaljavamo.