Kulturna galaksija

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Objavila R.B.

I OVOG LJETA 11. 07. 2017. 22:34   >>  22:07 0

U Petnjici brojne kulturne aktivnosti

Izložbom slika "Pišem ti bojama", insertom iz drame "Hasanaginica", promocijom knjiga "Dok vode teku" i "Bihorske đemije", kao i zabavnim programom sa tradicionalnim „lilama“ (julski plamen) u Petnjici sjutra svečano počinje X Festival priče "Zavičajne staze - Bihor 2017.

Prve Zavičajne staze, sa idejom da promovišu  kulturno- sportske i turističko- razvojne potencijale Bihora, zvanično su održane 2008.godine. Otkako je Petnjici vraćen status opštine, 2013. godine, na idejama ovog Festivala osmišljena je bogata manifestacija Bihorsko kulturno ljeto koju organizuju JU Centar za kulturu i nekoliko nevladinih organizacija iz Petnjice, uz  projektnu podršku Ministrastva kulture i Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.

U programu prve večeri Festivala učestvovće Kemal Musić, Ljerka Petković, Mirza Luboder, Rebeka Čilović, plesni klub "Duga" i etno grupa "Saz". Pod naslovom "Pišem ti bojama " pripremljena je  prva izložba radova studentkinja likovne umjetnosti, Alise Rujović i Alme Rastoder. U katalogu za ovu postavku slika i grafika akademski slikar Aldemar Ibrahimaović je zapisao da su "do nedavno odlične učenice, mlade likovne umjetnice na dobrom putu da i na polju likovnog stvaralaštva  respektabilno predstave svoj kraj, nesumnjivi talenat i obrazovanje koje su stekle kao studentkinje Fakulteta umjetnosti na Cetinju i u Podgorici". Izložba će se biti obogaćena i radovima talentovanih učenika petnjičke škole, kao i izložbom suvenira i predmeta iz domaće radinosti.

Ovogodišnje Bihorsko kulturno ljeto, započeto je 3. jula izložbom slika Majde Mučić i promocijom nove zbirke pjesama "Album za prognane" Rebeke Čilović. Pozdravljajući umjetnike i posjetioce predsjednik opštine Samir Agović je zahvalio svim učesnicima i kreatorima bogate manifestacije po kojoj se, kako je naveo, nova opština prepoznaje u okruženju.

Na otvaranju izložbe, akademski slikar Ibrahim Kurpejović je naglasio da Majda Mučić svojim vanrednim talentom, obrazovanjem na Cetinju u klasi profesora Karaila i posvećenim radom osvaja ljubav publike gdje god se pojavi. Prema njegovim riječima, Majdinine slike zrače toplinom i slojevitim naracijama u kojima svaki posmatrač pronalazi sebe. “Zato nije čudo što su njene slike stigle u mnoge evropske države. Naprotiv, ona to zaslužuje, kao slikarka i čovjek, učesnica brojnih humanitarnih akcija.“ 

Album za prognane

Početak Bihorskog kulturnog ljeta  obilježila je i nadahnuta promocija zbirke pjesama "Album za prognane" Rebeke Čilović. Čilović je najmlađa pjesnikinja čija je poezija uvrštena u Antologiju crnogorske poezije. Iza sebe ima nekoliko zbirki pjesama kao i zbirku kratkih priča "Sloboda u slovu“, istaknuto je na promociji u Petnjici, u kojoj su učestvovali književnik Enes Halilović, profesorica Ljerka Petković, publicista Mirsad Rastoder i moderatorka večeri Milena Bubanja. 

Enes Halilović ocjenio je da pjesnikinja svojim osobenim pismom slijedi poznate pisce iz Bihora i snažno krči put ka potpunoj pjesničkoj afirmaciji. On je posebno istakao Rebekinu hrabrost da glasno i jasno progovori o temama koje je izdvajaju od ustaljenih klišea mladalačkog pjesništva.

Podsjećajući da prati književni razvoj mlade pjesniknje od školskih dana, Ljerka Petković je ocijenila da je Rebekin talenat potpuno zrelo iskatan u novoj zbirci pjesama i sigurno će nastaviti tom uzlaznom putanjom.

Osvrnuvši se na poziciju žene u društvu, urednik programa Festivala Zavičajne staze, Mirsad Rastoder je rekao da  pjesnikinja opominje na vjekovne traume i poziva na drugačiji odnos prema ženskom biću koje jeste ukras, ali i bašča života koja opstaje uprkos zloglavim, tvrdogalavim, ili višeglavim silama, što stalno u nekom  obliku, pa i danas, udaraju na suptilnost i sve što može činiti ljepotu ljudskog bitisanja. Pritom, pjesnikinja ostavlja prostor za „svileni vez“ između riječi i života u kojem žena mora na drugačiji način da odredi svoju sudbinu u mačo – to jest muškom društvu i ostvari svoju ulogu, rekao je Rastoder. 

Isnam Taljic u Petnjici

Pod okriljem Festivala Zavičajne staze, u petnjičkom Centru za kulturu (6. jula) održano je književno veče "Duga je noć kad se čeka da prođe", promocija stvaralaštva jednog od najplodnijih bošnjačkih pisca Isnama Taljića. U programu su učestvovali Safet  Hadrović Vrbički, Mirsad Rastoder, Nusret Hodžić i moderatorka Amina Cikotić.

Isnam Taljić je pisac  značajnog i obimnog opusa. Do sada je objavio 27 knjiga, odnosno, s ponovljenim izdanjima, 43. Njegova knjiga „Roman o Srebrenici“ već je doživjela 13. izdanje i poslije rata je najprevođenija knjiga beletristrike nekog autora iz BiH. Najpoznatiji su mu romani: "Sezonac“, „Roman o Srebrenici“ „Put iz Mekke – Sablja šejha Hasana Kaimije“, „Tajna knjiga Endelusa“, „Vjetrometina“, „S kapetanom Vidrom na Šarenoj rijeci“, „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“- roman o sultanu Fatihu. Tajićeva djela uvrštena su u antologiju nove svjetske priče „Kuala Lumpur Litery Festivala“, 2004. godine.  Između ostalog, jedini je stvaralac koji je tri puta dobio prvu nagradu „Zija Dizdarević“.

Taljić je preživo golgotu genocidne agresije devedesetih i  nije posustao da se u svojim knjigama intenzivno bavi temama koje slojevito zalaze u suštinu bošnjačkog nasljeđa i borbe za  savremeno kulturološko objedinjavanje, kazao je urednik programa Festivala Mirsad Rastoder tokom večeri posvećene djelu Tajića.

"Roman o Srebrenici je doživio trinaesto izdanje i najprevođenija je knjiga beletristrike nekog autora iz BiH, a Taljić je jedan od najplodnijih bošnjačkih pisaca koji decenijama istražuje i piše o krucijalnim temama za bošnjački narod. Samo da je napisao romane o Srebrenici i sultanu Fatihu zaslužio bi visoko mjesto u književnosti regiona, a njegov opus već čini dvadeset sedam knjiga među kojima je dvanaest romana. Iz Taljićevih knjiga u enciklopedijske rječnike bosanskog jezika ušlo je preko pet hiljada riječi tako da je njegova literatura nezaobilazno štivo za spoznaju i savremenog profilisanja bošnjačkog identiteta u svim državama bivše Jugoslavije i dijaspore", naglasio je Rastoder.

Govoreći o Romanu o Srebrenici, Safet Hadrović Vrbički naglasio je da je ta knjiga koliko realna- toliko i potresna drama vjerodostojno prezentovana kroz kazivanje neposrednog sudionika i svjedoka tragedije bošnjačkog naroda, koji u romanu nosi ime Merdžan Đozić. Lik Đozića koji je potomak viševjekovne ulemske porodice Đozo, prema riječima Hadrovića, u romanu se doima kao sinonim Bošnjaka, čuvara nacionalnog imena, islamske vjere i bošnjačke tradicije. 

"Samo rijetki u vremenu i pred vremenom, od Boga odabrani pisci, koji imaju bogato životno iskustvo i valjano saznanje o vrijednostima koje životu daju smisao; samo oni imaju snage da se usude, da prihvate izazov, da u formi romana obrade iskreno tako tešku temu koja se odnosi na jedan događaj koji se odlikuje neizmjernim zlom, a koji je od strane civilizovanog svijeta decidno označen imenom genocid. Jedan od tih rijetkih je Isnam Taljić sa svojim bogatim književnim opusom iz kojeg posebno treba izdvojiti ,,Roman o Srebrenici", naglasio je Hadrović.

Magija ženskog pisma

Moto ovogodišnjeg Festivala priče "Zavičajne staze - Bihor 2017", biće "Magija ženskog pisma", a kako objašnjava urednik programa Mirsad Rastoder, cilj je promovisanje vijednosti nastalih kroz domaću radinost i, često neprimijetni, suptilni uticaj žena - naših nana, majki, setara na porodičnu i opštu kulturu.

"Skrivena porodičnim i drugim aurama žena je vjekovima stvarala, čuvala i njegovala onaj finiji  dio nasljeđa  svake kuće i Naroda, oplemenjujući svojom imaginaciom ogromnu seharu bošnjačke tradicije i kulture. I sve do sredine prošlog vjeka njeno autorstvo u književnom, muzičkom, likovnom izrazu i domaćoj radinosti, pripisivano je narodnom stvaralaštvu. Nije joj dato da bude ispred, da javno pokaže talenat i umijeće. Muškarci su dominirali a one su ih inspirisale za književno oblikovanje izuzetnih ženskih likova, junakinja koje  su svojim vezom, šaputanjem, naracijom ili tihanom pjesmom ostavljale dubok trag u svijesti svoje djece i generacija koje su ih slušale", kaže Rastoder.

Prema njegovim riječima, svjedoci smo da je taj odnos posebno u posljednjih pola vijeka značajno promijenjen u svijetu, Crnoj Gori pa i Bihoru. Sve češće prepoznajemo i divimo se djelima umjetnica koje svojom magijom ženskog rukopisa oplemenjuju kulturnu baštinu i savremeno poimanje kulture.

U želji da im pružimo zasluženu podršku, Festival će  ovog ljeta posebnu pažnju posvetiti ženskom stvaralaštvu kroz organizaciju rasprave u formi okruglog stola, promociju knjiga, izložbe slika, pozorišnh predstava i drugih programa posvećenih ženi. U skladu sa tim, biće organizovani program posvećeni istaknutim damama kao što su prof dr Hasnija Muratagić - Tuna, prof.dr Nadija Rebronja, Misera Suljić Sijarić i druge, najavio je Rastoder.

Novi Brazil: Od luksemburških izbjeglica u Brazilu do Balkanaca u Luksemburgu

Specijalni gost ovogodišnjeg Festivala "Zavičajne staze",  početkom avgusta,  buće Guy Albert Helminger, luksemburško-njemački romansijer, koji u romanu “Novi Brazil” piše o migracijama kao stalnom evropskom iskustvu.

Helminger objašnjava da je svoje djelo počeo pišući o luksemburškim seljacima koji su iz ekonomskih razloga odlazili u Brazil početkom XIX vijeka. Međutim, pisac je tokom rada prepoznao da to nije potpuna priča, jer su, kako navodi, “migranti svuda oko nas” i “treba vidjeti i njihove današnje živote”.

"Počeo sam da istražujem ko su danas emigranti u Luksemburgu. I tako sam došao do priče o ljudima sa Balkana, najviše iz Crne Gore, koji su bježeći od ratova 90-ih došli u Luksemburg. Tu su htjeli da započnu novi život. Ali iako su tu živeli 7-8 godina, na kraju su deportovani, jer nijesu mogli da dobiju azil. Potražio sam te ljude, jedno vrijeme sam bio kod nekih od njih u Crnoj Gori, u Bihoru, čuo sam njihove priče. Tek tada sam mogao da napišem roman ‘Novi Brazil", objasnio je Helminger.

Priče inspirisane Bihorom

Organizatori Festvala priče "Zavičajne staze -Bihor 2017" iz NVO Centar za kulturu Bihor, najavili su i skoru odluku stručnog žirija o tome koje priče će ove godine osvojiti nagarade. Kako su kazali, na konkurs su prispjela 44 šifrovana rukopisa iz raznih krajeva i država, od Švedske i Luksemburga, do Turske, Srbije, Bosne i Hercegovine i, naravno, Crne Gore. 

Kako navode organizatori, cilj Festivala, koji već šestu godinu izaziva pažnju stvaralaca, je  da podstakne  mlade  i iskusne pisce da pišu motivisani  Bihorom i Bihorcima u domovini i svijetu, ali i sve ljude sa zavičajem kao stalnom enigmom u duši. 

Najbolje priče će biti nagrađene plaketom Festivala, novčano, ali i objavljene u zborniku Festivala čije štampanje podržava Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. 

 Organizatori podsjećaju da su prethodne zbirke priča "Buđenje Bihora", "Bihorski bluz", „Obale Bihora“, "Bihorska enigma" i "Bihorske đemije" osvojile zavidnu pažnju čitalaca i stručne kritike.

 

 

 

 

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se