GRUPA TNT

Kako strip Alan Ford spaja zemlje bivše Jugoslavije

Autor Lazar Džamić je svojom novom knjigom ''Cvjećarnica u kući cvijeća'' pokušao da objasni kako je strip Alan Ford ostao popularan samo još u zemljama bivše Jugoslavije, gdje je postao ''dio kulturnog tkiva''.

Džamić već godinama živi i radi u Velikoj Britaniji, a kako sam kaže, na srpskom jeziku, osim u mejlovima, nije napisao nijednu riječ već 11 godina – sve do knjige koja se bavi fenomenom Alana Forda u SFRJ.

To je, kako kaže, "subjektivna interpretacija stripa i njegove povezanosti sa zemljama bivše SFRJ", piše Blic.

"Alan Ford je samo sočivo kroz koje ta nakadašnja zemlja može da se posmatra. To je satirična kritika svakog korumpiranog društva. Grupa TNT je svaka disfunkcionalna porodica", rekao je Džamić.

Sličnost stripova o grupi TNT i građanima bivše SFRJ je, kako kaže autor, u "budženju" i snalaženju, koje je naša "borilačka vještina".

Na promociji knjige sa podnaslovom "Kako smo usvojili i živjeli Alana Forda", govorio je i novinar i publicista Ivan Ivačković. On je stripove o Alanu Fordu izdvojio kao posebnu kategoriju, "iznad svih stripova".

"Ova knjiga je ne samo prikaz kultnog stripa, nego i mentaliteta zemlje", rekao je Ivan Ivačković prisjećajući se da je prvi broj stripa o grupi TNT čitao kao dijete u bolnici kada je to bila jedina stvar koja ga je mogla nasmijati. Dodao je i da mu je čitanje ove knjige bio vid "sentimentalne žurke".

"Zabava je potcijenjena kategorija života, a na ovoj knjizi ona počinje još na prvoj strani, gdje se glavni lik pomalja iz grba SFRJ", dodao je Ivačković.

On je dodao i da su stripovi o Alanu Fordu izlazili i u Francuskoj (12 brojeva), Brazilu (3) i Danskoj (6), a nikad u Velikoj Britaniji, niti su igdje dostigli toliku popularnost kao na prostorima bivše SFRJ. On za to ima i objašnjenje: sličnosti između likova iz stripa i građana nekadašnje SFRJ, ima pregršt.

"Skloniji smo improvizaciji više nego sticanju znanja. Iracionalni smo, neorganizovani i toliko teatralni da od zaprašivanja komaraca pravimo događaj koji ima preloman uticaj na sudbinu zemlja", rekao je Ivačković.

Zašto je Alan Ford bio toliko popularan u SFRJ

Džamić ima svoje objašnjenje fenomena prema kojem su stripovi o društvu iz cvjećarnice bili popularni samo na ex-YU prostorima. Cijeli svijet može se posmatrati kroz gramatiku, kaže on, pa u skladu sa tim postoje tri tipa društva:

Glagolska društva, pretežno anglosaksonsko područje. U ovom društvu se sve svodi na pokret, rad i akciju, a moto je "Dovoljno dobro je neprijatelj odličnom".

Imenička društva u oblasti Skandinavije. Odlika je to, što je sve normalno, "straight", ni brzo ni sporo, uz moto: "Ništa nije mnogo veliko, sve je kako jeste".

Pridjevsko društvo u kojem je sve na površini, sve je mnogo glasno i jako. Svaka kritika je ili krvna uvreda ili hvalospjev, sve je glasno ili ne postoji, ne prima se. To su Italija i naši prostori i zato je uspjeh stripova o Alanu Fordu bio zagarantovan samo u ovim zemljama.