Žabljak
Oblačno
2.2 °C
Pljevlja
Oblačno
6.1 °C
Herceg Novi
Vedro
21.1 °C
Nikšić
Malo oblačno
10.0 °C
Cetinje
Vedro
17.2 °C
Bar
Pretežno oblačno
17.0 °C
Podgorica
Vedro
15.0 °C
Ulcinj
Pretežno vedro
14.1 °C
Kolašin
Oblačno
5.8 °C

Kulturna galaksija

[ M.M.Lj. ]

07. 09. 2021. 10:22   >>  10:30 0

DIMITRIJE POPOVIĆ

U kojoj mjeri smo svjesni svog nasljeđa?

Izložba ,,Što je nama naša borba dala" postavljena u galeriji Miodrag Dado Đurić na Cetinju, otvara niz pitanja čija se problematika posebno odnosi na naše nasljeđe iz novije istorije, to jest u kolikoj smo mjeri i u kojem obliku suštinski svjesni tog nasljeđa, piše umjetnik Dimitrije Popović.

 

 Njegov autorski tekst prenosimo integralno.

“Veliki izložbeni projekt ,,Što je nama naša borba dala" kojeg je koncipirala dr Anastazija Miranović, realizovan u povodu 80 godina od prvog crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja muzeja NOB-a, svojom složenošću nadilazi prigodničarski karakter ovih značajnih jubileja. Izložba postavljena u galeriji Miodrag Dado Đurić na  Cetinju, otvara niz pitanja čija se problematika posebno odnosi na  naše nasljeđe iz novije istorije, to jest u kolikoj smo  mjeri i u kojem obliku suštinski svjesni tog nasljeđa? Ono što je neupitno, što se nameće po sebi upravo sugeriše naziv izložbe. Dakle, na pitanje što je nama naša borba dala nedvosmislen odgovor je -  dala nam je slobodu.  Ali  iz  dobijenog odgovora proizilazi novo pitanje;  kakva je ta sloboda?

Koliko nas je i na koji način odredila  onakvim kakvi jesmo danas,  ovdje i sada ? Autorica izložbe se s pravom pita: ,,Zbog čega se istovremeno osjećamo ponosno, zbog nas bivših i nelagodno, zbog nas sadašnjih?". Lucidnost koncepta izložbe je  u tome što je ovu temu baziranu na antifašizmu  dr Anastazija Miranović postavila u kontekstu pojma slobode  kao društvene kategorije uopšte i  one slobode kao osnovnog preduslova  za nastanak umjetničkog djela. Neuništivi duh pobune i heroizma potvrdio je važnost slobode kao temeljne vrijednosti crnogorskog nacionalnog bića. Tri različite postavke čine ovu izložbu. Iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, odabrani su radovi umjetnika svjedoka i učesnika u Drugom svjetskom ratu , zatim slijede radovi pozvanih savremenih renomiranih autora te  žirirani radovi najmlađe generacije umjetnika. Izložba u svoj svojoj različitosti likovnih medija , od klasičnih do modernih, ostvaruje koherentnu, pažljivo promišljenu  cjelinu .  Širi društveni kontekst ovog projekta potencira aktuelna pitanja o složenim procesima raznih oblika emancipacije društva , njegovog demokratskog ustroja te afirmacije načela humanizma, dakle svega onoga što  treba činti modernu društvenu zajednicu a posebno ona društva u tranziciji kakvo je i crnogorsko. Obzirom na  široku savremenu društvenu klimu u svijetu  u kojoj se pojavljuju elementi desničarenja s retrogradnim  idejama  kojima se afirmiše fašistička, netolerantna, ideologija  koja donosi autoritarnu politiku što stvara ultranacionalizam i militarizam, izložba ,, Što je nama naša borba dala"   poentirala je na najbolji način složenost aktuelnih društvenih problema.

U likovno estetskom smislu izložba govori o  umjetničkom naboju slobode duha čak i onda kad su nove , poslijeratne društvene okolnosti nametnule  programsku umjetnost , takozvani socijalistički realizam, umjetnost socijalnu po sadržaju i socijalističku po formi. I u takvim je okolnostima vitalnost umjetničkog izraza  pokazala  kako se upravo slikarstvom nadilazi ono što se  slikom izražava. U tom je smislu Lubardin ,,  Vagonet"  više od realističkog prizora jedne  socijalističke radne akcije.  Slikarstvo je ono što tu  sliku čini posebnom a ne tema koju prikazuje. Umjetnikova slika ,,  Porušeno  Čekanje" iz 1950. nije samo svjedočanstvo ratnog razaranja jednog crnogorskog sela  nego i sloboda slikarske interpretacije   tog razaranja . U toj se slici anticipira sve ono što će se  kasnije osloboditi u eruptivnoj slikarskoj snazi  Lubardinih  kompozicija. Ovog umjetnika ističem posebno jer je  njegova uloga važna upravo s društvenokulturnog i umjetničkog aspekta . Radikalni zaokret prema tokovima zapadne savremene umjetnostui i  inauguracije slobode stvaranja u  Jugoslovenskom društvu  predstavljala je Lubardina izložba održana u Beogradu 1951.godine.  Ono što je bila istorijska stvarnost ratnih događanja i poslijeratne obnove zemlje  a što je vidljivo u  prvom dijelu izložbe ,, Što je nama naša borba dala" sa ostvarenjima ,, starih majstora " , za poslijeratne i savremene generacije crnogorsih stvaralaca postoji kao svojevrsni kulturološki fenomen. Umjetnost kao oblik otpora agresoru  i nadilaženja smrti. Stoga se  u druga dva dijela izložbe savremenih umjetnika odnos prema istorijskoj činjenici  ratnih stradanja i poslijeratne obnove , te opšteg razvoja društva, za što je takođe nužno vezan pojam slobode, očituje kao promišljen stvaralački akt, kao angažirani koncept   u kojem se lokalno pretvara u univerzalno,  događaj u simbol, akcija u znak. Globalnost svijeta je učinila da određeni društveni problem koliko god bio poseban postaje opšti.  Borba za ravnopravnost, to jest demokratska načela savremenog društva  sa svim njegovim protivrečnostima , utiče na svijest umjetnika  što se odražava na karakter njegovog stvaralaštva. Osim jasnog koncipiranja izložbe i  samim tim njenog značenja,  kvalitet se ovog složenog projekta , koji je bez sumnje likovni događaj godine , ogleda i u tome  što pokazuje vitalnost umjetnosti kao takve. Spomenuta različitost  umjetničkih poetika i  likovnih tehnika  ne sukobljava se u autorskim dosljednosatima likovnog izraza  nego upravo ističe  raznovrsnost cjeline  što  je u stvari bogatstvo umjetničkih kreativnih mogućnosti. Tako se na ovoj izložbi određena djela što  hronološki pripadaju ,, starom" odnosno  prošlom vremenu ni najmanje ne čine zastarjelim u odnosu na savremena, recentna djela.

Kada je u pitanju složeni fenomen slobode onda mi se u okviru ove teme nameća potreba navođenja poznatih stihova Branka Miljkovića s jednom izmjenom , koju sam sebi dopustio,  kako  bi se  smisao    stihova više  usaglasio sa  značenjem izložbenog projekta..

,, Hoće li sloboda umjeti da pjeva kao što su  Borci pjevali o njoj." Premda je ovakvo pitanje za  opširniju  elaboraciju jer uključuje razne aspekte  društvenih i političkih problema, izložba  ,, Što je nama naša borba dala" potvrđuje  da sloboda umjetničkog stvaralaštva može i umije,, pjevati  " u svim društvenim okolnostima, da je istinska umjetnost afirmacija duha slobode kao čovjekove najvrednije tekovine  i  uslova njegovog opstanka.  Zato treba biti svjestan i zahvalan daru slobode kojeg nam je ,, naša borba dala". Daru koji trajno obavezuje.”
 Dimitrije Popović

Pratite nas na

Komentari 0

ostavi komentar

Ostavi komentar

Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG
Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Nijesu dozvoljeni ni komentari kojima se narušava nacionalna, vjerska i rodna ravnopravnost ili podstiče mržnja prema LGBT populaciji. Neće biti objavljeni ni komentari pisani velikim slovima i obimni "copy/paste" sadrzaji knjiga i publikacija.Zadržavamo pravo kraćenja komentara.

Da biste komentarisali vijesti pod vašim imenom

Ulogujte se

Novo