CETINJE

Otvorena izložba "Što je nama naša borba dala"

Druga izložba u okviru umjetničkog projekta pod nazivom "Što je nama naša borba dala", u organizaciji Narodnog muzeja Crne Gore, povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a, otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić" na Cetinju.

Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, sastoji se iz tri segmenta: Izložbe radova date tematike tzv. „starih“ majstora koja je otvorena 12. jula i obuhvata umjetnička djela preko 20 autora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore, izložbe radova umjetnika po pozivu autorke projekta i, na kraju, izložbe radova mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa, odnosno, odabrani od strane stručnog žirija NMCG, koja će biti otvorena 16. avgusta.

“Kako su se tekovine izvojevane u NOB-u i revoluciji reflektovale u savremenoj crnogorskoj likovnoj umjetnosti, kako umjetnički promišljaju/artikulišu slobodu, antifašizam, rodnu ravnopravnost, socijalnu pravdu i brojne teme začete/otvorene u socijalističkom, posljeratnom periodu i koliko su iste aktuelne i prisutne danas, odgovaraju svojim umjetničkim radovima referentni umjetnici savremene umjetničke scene po pozivu autorke art projekta, Anastazije Miranović: Dimitrije Popović, Zlatko Glamočak, Nataša Đurović, Vesko Gagović, Igor Rakčević, Jelena Tomašević, Ana Miljkovac, Suzana Pajović-Živković, Vana Prelević, Zoran Živković, Katarina Švabić, Maja Šofranac, Nada Kažić, Ana Matić, Anka Gardašević, David Delibašić, Milena Jovićević, Nikola Marković, Vlatka Vujošević, Dejan Batrićević i Lucy Heyward”, saopštili su organizatori.

Otvarajući izložbu, direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović je kazala da svojim lucidnim, intrigantno-provokativnim promišljanjima datih tema umjetnici fokusiraju pažnju na određenu aktuelnu pojavnost, otvarajući diskurs koji problematizuje, opominje, plaši i upozorava.

“Za razliku od prve izložbe ovog projekta, čija su djela, razumljivo, shodno vremenu nastanka, realizovana u klasičnim likovnim medijima - slikarstvu, crtežu i skulpturi, radovi na ovoj izložbi dominantno konceptualnog prosedea, realizovani većinom kao instalacije, objekti, video radovi i sl, otvaraju prostor, za izjave umjetnika o sopstvenom radu, koje čine integrativni segment samog rada”,  kazala je Miranović i dodala da osobena sprega različitih tekstualno-oblikovnih pisama upotpunjuje željeni, perceptivni kontekst, otklanjajući barijeru „nerazumijevanja“ predočenog, koje je potom u ravni individualnih, spoznajno-obrazovnih kapaciteta.

Izložba otvara brojna pitanja: Da li je sloboda u suštini ambivalentan koncept koji se uspostavlja u odnosu na opozit koji je ograničava, u dihotomnoj korelaciji:  ropstvo - sloboda, rat - mir, borba - predaja?

“Da li se kreativni procesi u umjetnosti kreću spiralnom putanjom, obnavljajućim procesima i daljim razvojem prethodno usvojenih vrijednosti? Ili je, zapravo, riječ o transgeneracijskim prenosima uvriježenih narativa kroz komunikaciono polje fenomenologije „ratnog folklora“, rastućih nacionalizama, klerofašizama, hegemonizama, segregacija, šovinizama, ideološke, vjerske i političke isključivosti/netrpeljivosti, destruktivnih procesa, korupcije, kriminala...? Kako doprinijeti „izliječenju“ cijelog društva? Da li, iako ne živimo patrijarhat, već vrijeme jednakih prava i mogućnosti, on živi u nama i iz nas dalje djeluje po vjekovima rezbarenim, ustaljenim matricama kolektivnog mišljenja/ponašanja? Da li su žene u krvavoj borbi izvojevanu ravnopravnost i pravo glasa „pobacile“ u nesrećnoj kohabitaciji virdžine-starlete, kao da su decenijama u stanju svojevoljne hibernacije iz koje nikako da se probude? Da li je potreba održanja kohezije uma i duha, ali i bazičnih zajednica – porodice i društva suštinska ili iznuđena vrijednost? Zbog čega se osjećamo istovremeno ponosno, zbog nas bivših i nelagodno, zbog nas sadašnjih? Da li smo se u sopstvenoj ambivalentnosti i kakofoniji različitih izricaja nove realnosti samozaboravili i pogubili? Odgovore na ova pitanja moramo dati sami”, kazala je autorka projekta Anastazija Miranović.

Sve tri izložbe će biti u postavci do kraja avgusta.