[ Izvor: Dnevne novine ]

MIRANOVIĆ

Posjeta Narodnom muzeju smanjena 80 %

Narodni muzej je prošle godine ostvario rekordnu posjetu od njegovog osnivanja, koja je iznosila oko 210.000 posjetilaca svih muzejskih jedinica. Ove godine, zbog poznatih razloga pandemije korona virusa, posjeta je drastično smanjena i ona iznosi svega oko 12 odsto u odnosu na 2019. godinu, ističe u razgovoru za Dnevne novine, direktorica ove ustanove Anastazija Miranović.

“Nije bilo agencijskih gostiju sa kruzera, a veoma malo je bilo i grupnih posjeta. Time je Narodni muzej izgubio značajne prihode koje smo planirali početkom godine, što je, osim zdrastvenih razloga i sprovođenja mjera NKT uslovilo i redukciju pojedinih aktivnosti, koje se finansiraju iz pomenutih izvora, kao što su izlagačka i izdavačka djelatnost po kojima je Muzej proteklih godina bio prepoznat”, pojašnjava Miranović.

Pandemija je otežala funkcionisanje upravo u dijelu turističke prezentacije jer su bili prinuđeni da u prvoj polovini godine zatvore muzeje za fizičke posjete.

Međutim, otvorili su ih za virtuelne posjete, a time i omogućili virtuelne posjete izložbi koje su bile u postavkama za vrijeme donošenja mjera NKT-a i fizičkog zatvaranja muzeja i galerija.

Kao i većini drugih institucija, kaže Miranović, najveći izazov je sačuvati zdravlje zaposlenih i posjetilaca i zato su preduzeli sve neophodne mjere kako bi boravak u objektima sa zdravstvenog aspekta bio bezbjedan. Samo ostvarivanje osnovne djelatnosti muzeja nije se dovodilo u pitanje, tako da su sve zadatke uspješno realizovali.

“Dio programa koje smo planirali da realizujemo ove godine morali smo odložiti, zbog zdravstvenih i finansijskih razloga, što se najviše reflektovalo u domenu umjetničkih izložbi i izdavaštva. Samo u 2019. godini realizovano je više desetina različitih programa, preko 20 izložbi, 36 programa edukativnog karaktera, brojna arheološka istraživanja, konzervatorsko-restauratorske intervencije na objektima i predmetima, projekti međunarodne saradnje, objavljeno je 19 publikacija naučnog i stručnog sadržaja itd. Očekujemo da ćemo, čim se stabilizuje zdravstvena situacija, realizovati programe koje smo iz tih razloga bili prinuđeni da odložimo”, kaže ona.

Ipak, to ne znači da je jednoj od najznačajnijih institucija kulture u zemlji, pandemija potpuno pomrsila konce.

Tako je novembar u Narodnom muzeju Crne Gore posvećen velikanu crnogorske i svjetske umjetnosti i jednom od najvećih slikara vizionara XX vijeka, Miodragu Dadu Đuriću. Povodom desetogodišnjice Dadove smrti, tokom novembra se na stranicama Muzeja i na društvenim mrežama, predstavlja dio njegovih radova koji se nalaze u fondu Umjetničkog muzeja NMCG.

Trenutno rade na novoj stalnoj postavci Istorijskog muzeja, urađena je prva faza Tematsko-ekspozicionog plana. A kako podsjeća direktorica Narodnog muzeja, otvorena je i izložba povodom 110 godina od obnove Kraljevine Crne Gore, kao i izložba Luke Lagatora povodom 55 godina stvaralaštva. Ali, to nije sve…

“Do kraja godine planiramo da realizujemo veliku retrospektivnu izložbu na četiri nivoa galerije ‘Miodrag Dado Đurić’ povodom 70 godina postojanja Umjetničkog muzeja, koja će pored stalne postavke Umjetničkog muzeja pružiti uvid u bogatstvo i raznovrsnost umjetničkog fonda ovog muzeja sakupljanog i čuvanog tokom proteklih decenija. Neki od radova iz fundusa će prvi put biti prezentovani javnosti. Takođe, do kraja tekuće godine realizovaćemo izložbu našeg neopravdano zaboravljenog slikara Filipa Vučkovića” ističe Miranović.

Uz to, Narodni muzej je partner u regionalnom projektu “Teritorija kulture” zajedno sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske i Umjetničkom galerijom “Nadežda Petrović” iz Čačka, kao i u projektu prekogranične saradnje “Zanimljivi muzeji / Amusing Museums” koji finansira Evropska unija u okviru programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina Crna Gora.

“U saradnji sa Univerzitetom iz Minesote (SAD), u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu, i ove godine smo sproveli arheološka istraživanja na lokalitetu Crvena Stijena. Dnevnike princeze Ksenije smo preveli sa francuskog na naš jezik, trenutno radimo na dizajnu publikacije, zavisno od finansijskih mogućnosti očekujemo početkom sledeće godine njihovo objavljivanje i prezentaciju u posebnom monografskom izdanju i istoimenoj izložbi.

Radi se na pripremi monografije ‘Petrovići u egzilu’ i njen izlazak planiramo naredne godine kada ćemo i fizički dobiti doniranu zaostavštinu Đura i dr Pera Šoća iz SAD, koju, usljed covid pandemije, nijesmo mogli do sada preuzeti, a uz prezentaciju monografije planirana je istoimena izložba prikupljenog i doniranog materijala. Spremni su za štampu monografija Etnografskog muzeja i drugo izdanje knjige Antona Zadrime ‘Crnogorski slikari i vajari’. U okviru višetomnog izdanja ‘Kulturna dobra Crne Gore, u ediciji ‘Nasljeđe, u izradi su knjige posvećene sakralnim kulturnim dobrima Crne Gore i trebalo bi da se publikuju do kraja tekuće ili početnom naredne godine”, ističe.

ODLOŽENI PROGRAMI ZA DAN MUZEJA

Narodni muzej Crne Gore je, usljed ponovnog širenja pandemije Covid-19, odložio programe obilježavanja Međunarodnog dana muzeja koji su planirani da se realizuju baš ovog mjeseca.Projekat Istorijskog muzeja “Čistači ulica naši sugrađani”, kojim su planirani programi za osobe romske populacije; planirani programi za osobe sa invaliditetom i drugi, realizovaće se kada se za to stvore povoljne epidemiološke prilike.

Takođe, konferencija “Rad muzeja u kovid vremenima raznolikost i inkluzija” u organizaciji ICOM Crna Gora i Narodnog muzeja, koja je planirana za 20. novembar u Narodnom muzeju sjedištu Nacionalnog komiteta ICOM-a, biće odložena do daljnjeg.

U međuvremenu, očekuju nas nove virtuelne ture izložbi.

“Pored stalnih postavki i četiri izložbe koje smo organizovali krajem prošle godine, koje se mogu i virtuelno posjetiti, predstavili smo i tri kratka, artistička filma o Muzeju kralja Nikole, Njegoševom muzeju i Umjetničkom muzeju, u kojima smo kroz baletsku igru napravili svojevrstan spoj umjetnosti i baštine Crne Gore. Plan je da sve izložbe koje bude organizovao Narodni muzej predstavimo i u virtuelnom obliku, kako bi u svakom trenutku bili vizibilni i dostupni. Kako je obilježavanje Međunarodnog dana muzeja zbog pandemije odloženo za novembar, u međuvremenu smo na našim društvenim mrežama virtuelno predstavili najznačajnije eksponate koji se čuvaju u Narodnom muzeju. Nažalost, zdravstvena situacija nije dozvolila, organizaciju stručne konferencije koja bi okupila relevantne predstavnike muzeja u Crnoj Gori na aktuelnu temu stanja i poslovanja muzeja u covid vremenima, što je u saglasju sa sličnim ICOM konferencijama na globalnom nivou”, kaže istoričarka umjetnosti.

Narodni muzej reprezentuje i baštini našu bogatu tradiciju i kulturu. Sve donacije koje je ova institucija dobila posljednjih nekoliko mjeseci i te kako govore o vraćanju povjerenja u rad Narodnog muzeja.

„Zaista se trudimo da većom vizibilnošću u javnosti brojnih projekata i aktivnosti koje realizujemo vratimo u potpunosti povjerenje u krucijalnu instituciju kulture Crne Gore. To je između ostalog rezultiralo da Narodni muzej u poslednje dvije godine dobije veliki broj vrijednih donacija i poklona. Pored niza umjetničkih radova, svečanih nošnji, etnografskog materijala, Muzej je dobio još tri vrijedna poklona: donaciju Endrua Pola Popovića iz Londona njegovu porodičnu zaostavštinu koja obuhvata dokumenta, pisma i slike od istorijskog i kulturnog značaja za Crnu Goru, zaostavštinu Đura i dr Pera Šoća i dnevnike princeze Ksenije Petrović-Njegoš.

Dobili smo i vrijednu zaostavštinu Mladena Lompara koju su poklonili članovi njegove porodice i sadrži preko 3.600 predmeta. Poštanski službenik u penziji, Miroslav Koljenšić, odlučio je da Narodnom muzeju, u vidu legata, zavješta svoju zaostavštinu koja se vezuje za razvoj poštanske djelatnosti u Crnoj Gori i obuhvata raznovrstan i obiman sakupljeni materijal njegovog pregalačkog, četvorodecenijskog rada, što će, uz predmete koje već posjedujemo sačinjavati okosnicu budućeg Muzeja pošte”, cijeni ona.

Pored ovako vrijednih donacija i Narodni muzej je kroz sprovođenje svoje edukativne misije iskazao društveno-odgovoran odnos, poklanjajući obrazovnim i ustanovama kulture svoja izdanja i reprodukcije slika.

„Nastavljamo u kontinuitetu sa sprovođenjem ove aktivnosti, jer nam je cilj, u kontekstu vršenja značajne, edukativno-kulturološke misije muzeja, da shodno mogućnostima, u što više institucija kulture i obrazovanja Crne Gore, učinimo trajno dostupna naša izdanja. Realizovali smo ovu aktivnost u Kotoru, a ubrzo ćemo i u opštinama na sjeveru Crne Gore”, najavljuje Miranović.

Tekuća godina je veliki izazov, u svakom smislu te riječi.

A neplanirane okolnosti i događaji, kaže Miranović, zahtjevaju prilagođavanje, koliko god nam se to činilo neželjenim ili u izvjesnom smislu neadekvatnim.

„U tom kontekstu, strategije kulture će morati da pretrpe određene promjene, upravo u pogledu prilagođavanja novonastalnim situacijama na globalnom i mikro planu, kao posljedice pandemije korona virusa. Brojna iznuđena rješenja koja su se pojavila kada su u pitanju prezentacije kulture i umjetnosti pokazala su se vrlo uspješna, što će npr. kada je o Narodnom muzeju riječ, postati nadalje trajan vid komunikacije, pored klasičnih ekspozicija. Živimo u virtuelnom, digitalnom svijetu i zatečenost ‘covid okolnostima’ samo je ubrzala neminovne procese komunikacije, otvorila prostor novim konzumentima kulture, tržištima i publici. To je usud i datost vremena u kojem živimo i stvaramo”, zaključuje Miranović.

Narodni muzej je prošle godine ostvario rekordnu posjetu od njegovog osnivanja, koja je iznosila oko 210.000 posjetilaca svih muzejskih jedinica. Ove godine, zbog poznatih razloga pandemije korona virusa, posjeta je drastično smanjena i ona iznosi svega oko 12 odsto u odnosu na 2019. godinu

Takođe, radi se na sveobuhvatnoj Monografiji Narodnog muzeja koja će svoje izdanje, doživjeti u 2021. godini koja je i inače godini jubileja većine muzejskih jedinica u okviru Narodnog muzeja.

“Pripremili smo i publikaciju koja se odnosi na nedavno okončanu sveobuhvatnu reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije od njegovog osnivanja (1926), do 2018. godine, čime će na jednom mjestu biti sistematizovani podaci koji su duži vremenski period okupljali pažnju javnosti. Narodni muzej je redovan izlagač na sajmovima knjiga, na kojima nerijetko dobija značajne nagrade i priznanja za svoj izdavački rad ili najbolju sajamsku prezentaciju. Učestvovali smo i na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, na kojem su osim izdanja NM veliku pažnju i potražnju izazvali i naši autentični suveniri”, objašnjava ona.