BARSKI LJETOPIS

Vuković promovisao zbirku putopisa "Londonski zapisi“

Treće književno veče, drugo posvećeno putopisnim zapisima na ovogodišnjem „Barskom ljetopisu“, održano je sinoć ispred Dvorca kralja Nikole. Dejan Vuković, nekadašnji diplomata u Ambasadi Crne Gore u Londonu, promovisao je zbirku putopisa „Londonski zapisi“. Moderator književne večeri bila je dopisnica TVCG iz Bara Vesna Šoškić.

"Londonski zapisi“ nastali su u periodu od 2008. do 2011. godine, upravo dok je Vuković bio na svojoj diplomatskoj misiji. Dvanaest putopisnih tekstova iznjedreni su u želji da se bolje sagledaju istorijski odnosi između Crne Gore i Engleske, da se spozna kultura, običaji i tradicija dva vjekovno prijateljska naroda.

"Dok sam bio diplomata u Londonu želja mi je bila da otkrijem slabo vidljive državničke, političke i kulturne veze između dvije države. Kroz tih dvanaest tekstova prožimaju se zapisi i o slavnim ličnostima crnogorske i britanske istorije, kao i o našim Crnogorcima koji su ostavili dubok trag u povezivanju dva naroda, a koji su živjeli u Londonu i Britaniji. Neki i danas tamo borave", istakao je autor.

U tom dokumentarističko-književnom poduhvatu, Vuković se vodio brojnim primjerima iz diplomatske istorije naše zemlje, pa je diplomatiju i sam odabrao za profesionalni put.

"Uzori za sve crnogorske diplomate mogu se naći još za vrijeme kraljevine i knjaževine Crne Gore, počev od osnivača crnogorske diplomatije, vojvode Gavra Vukovića koji je ostavio neprocjenjivu memoarsku građu. Takođe diplomata iz toga vremena, Anto Gvozdenović, bio je putopisac. Mitar Bakić je ostavio zanimljive studije. Tu su i diplomate iz Titove Jugoslavije koji su bili znameniti Crnogorci, poput Miljana Komatine, Peka Dapčevića, Veljka Mićunovića čiji su sjajni memoari 'Moskovske godine'. Oni su dakle, uzori, a moja malenkost je samo pokušala da ostavi još jedan trag, kamenčić u tom mozaiku", dodao je Vuković.

U njegovim tekstovima, mada je svaki ponaosob priča o Londonu, suptilno su integrisane zapravo priče o Crnoj Gori. Autoru su to omogućile duboke i viševjekovne veze i brojne tačke presjeka u istoriji ove dvije zemlje.

"Velika Britanija krajem 19. vijeka kad se počela interesovati za geo-politički kontekst u kom se nalazila tada knjaževina i kraljevina Crna Gora je nedodirljiva, prva industrijska sila na svijetu. Najbolje su je opisali teoretičari kroz sintagmu 'sjajna usamljenost'. Dakle, sa jedne strane imate hiljadugodišnju drevnu monarhiju, a sa druge strane ponosnu kraljevinu i knjaževinu. Njihovi malo jači dodiri nastaju u vezi sa čuvenim ulcinjskim pitanjem 1880. godine. Od tada, preko kasnije posjete knjaza Crne Gore Nikole Velikoj Britaniji i kraljici Viktoriji do mnogih znamenitih ličnosti kao što je lord Alfred Tenison koji je napisao izvanrednu pjesmu Crna Gora; lorda Bajrona koji je prije nekih 200 godina takođe pisao stihove o Crnoj Gori koje i dan danas često citira britanska štampa do prijatelja iz Drugog svjetskog rata – ove dvije zemlje duboko su povezane", kazao je.

Vuković već nekoliko godina objavljuje tekstove o crnogorskoj istoriji i diplomatiji u „Pobjedi“, časopisu „Komuna“ i časopisu Ministarstva vanjskih poslova „Diplomarius“. Kako dio tekstova još nije objavljen, autor planira da u nekoliko narednih mjeseci objavi još jednu knjigu.

Utorak 15. septembar na „Ljetopisu“ biće u znaku crnogorskog teatra. U Starom Baru, sa početkom u 21h, biće odigrana predstava „Persona“, koju je po poznatom, istoimenom filmu Ingmara Bergmana“ adaptirala Dragana Tripković, a režirao Stevan Bodroža. Komad je produkcija ATAK-a, Centra za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo“ Bijelo Polje, KIC-a „Budo Tomović“ Podgorica i Grupe za istraživanje i razvoj kulturne politike. Uloge tumače Nada Vukčević i Vanja Jovićević.