Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kulturna galaksija

16. 09. 2013. 10:00 >> 09:59
1

UKRAJINA

Počinje književni festival M.A.Vološina

Međunarodni književni festival "Vološinski septembar" , na kome će biti dodijeljena nagrada koja nosi ime istaknutog predstavnika ruskog simbolizma, Maksimilijana Aleksandroviča Vološina, održava se od 16. do 22. septembra u Koktebelu (Ukrajina). Organizator Vološinskog konkursa i književnog festivala je Andrej Jurjevič Korovin poznati ruski pjesnik, književni kritičar i organizator mnogih književnih festivala i uopšte književnih događaja u Moskvi i drugim ruskim gradovima.

 

Andrej Korovin je rođen u Tuli 1971. Završio je Tulski fakultet Pravnog instituta, više književne kurseve pri književnom institutu A. M. Gorkog i seminare poezije Kuznjecova. Stihove je objavljivao u antologijama ,, Divne ste vi, obale Tavride”, ,,Led i plamen” - Antologija savremene ruske proze i poezije, ,,Ruska poezija XXI vijek”, u časopisima i almanasima ,,Arion”, ,,Arkuš”, ,,Volga”, ,,Djeca Sunca”, ,,Prijateljstvo naroda”, ,,Časopis pjesnika”, ,,Interpoezija”, ,,Prsten A”, ,,Nova Obala”, ,,Nova Mladost”, ,,Sibirske vatre”, ,,Savremena poezija”, ,,Futurum ART”,  a isto tako i u mnogim listovima, kao i u književnim glasilima u kojima je je radio. Stihove objavljuje i u književnoj periodici Ukrajine, Njemačke, Danske, Finske, SAD. A.J. Korovin je, pored ostalog,  i suorganizator Cvetajevskog festivala poezije, staratelj književnog salona Bulgakovski Dom”i niza drugih književnih projekata, redaktor mnogih  pjesničkih serija i portala, odgovorni sekretar časopisa ,,Savremena poezija”; član je Saveza novinara Rusije i Saveza pisaca Rusije. Dobitnik je nagrada časopisa: ,,  Djeca Sunca”, časopisa ,,Futurum ART” i časopisa ,, Književna nastava”.

Izbor iz poezije A.J.Korovina za Portal RTCG sačinio  pjesnik i  prevodilac, profesor Vojislav Karadžić

 

BREME BIJELIH

 

Nosite breme bijelih…

Radjard Kipling

 

Poslednje

nepoznato svijetu pleme

bilo je otkriveno 60-ih godina

prošlog vijeka

u šumama Amazonije.

 

Bili su mladi, lijepi

i nijesu nosili odjeću

visoki, plećati muškarci

i omanje, ali korpulentne žene.

 

Nakon upoznavanja sa istraživačima

mnogi Indijanci

umriješe od bolesti,

pored ostalog od banalne prehlade.

 

Omladina se poslom

zaputi u grad,

a vođa plemena

kršni ljepotan sa golim torzom

na filmskom žurnalu 60-ih

sada se zgrbio

obučen kao beskućnik

i boluje od tuberkuloze.

 

Ranije je njegovo pleme

ratovalo sa drugim plemenima,

branilo svoju teritoriju

i svoje žene.

 

Jedino što je za njega

vrijedno pomena

u minulim godinama

to je ono kad je jednom

sa bratom prenoćio

sa bijelim ženama.

 

Bile su slanog ukusa,

kaže vođa

nepristojno cerekajući se

sa podrugljivim osmijehom

i ispljuvavajući krv.

 

To je sve

što im je pružila

naša civilizacija.

 

ONI  KOJI  SE  U  METROU  LJUBE

 

Volim zaljubljene što se u metrou ljubakaju

vazdušne Julije strasno ljube svoje Romee,

a stasiti Romei čvrsto grle svoje Julije

on: miluje je po dupencetu preko farmerica

ona: oštri kandžice o njegova prsa ispod ljetnje majice

oni: ne obraćaju pažnju

na one oko njih, na miliciju

na starice što naglabaju

o smaku svijeta.

 

Sada im nije potrebno da znaju šta se zbiva u svijetu

nije im potrebno da čekaju zvaničan poziv

na front, u revoluciju, u emigraciju,

za sada ih ništa u svijetu ne uzbuđuje tako

kao poljubac ovdje i sada

koji traje cijelu vječnost

kao da pokretne stepenice

svo vrijeme odmotavaju unazad

kao filmsku traku

tako da se on ne završava,

a oni putuju li putuju nekuda,

stopivši se sudbinama u taj trenutak

u jedan poljubac bez kraja.

 

I dok gledam na njih

vjerujem da je sve

sa ovim svijetom u redu.

 

VELIKI STARCI

 

Mačak Fidela Kastra

sjedi u njegovoj fotelji

puši njegovu cigaretu

i pretresa sa kabinetom ministara

svjetsku revoluciju.

 

Svi su napuštili Fidela

djeca su napuštila Fidela

Rusija je napuštila Fidela

čak mu je i Amerika odmahnula rukom.

jedino Kubanke

kao i ranije čestito se podaju prvom na koga naiđu

da bi prehranile dječicu

muža – ispičuturu

i da Fidelu kanu malo novca

za svjetsku revoluciju.

 

Vatreni komandant

Boluje od svih vrsta senilnosti

ne razlikuje stražara od predsjednika vlade

pita se sa psima

pada sa tribine

zaboravlja riječi

ali narod nastavlja da vjeruje

svome Fidelu

onom istom koji je nekda

vjerovao u svjetsku revoluciju.

 

Sekretar komandant

na osnovu uvedenog reda

nastavlja da šalje crne znake

starcu Pinočeu

a onaj  čita još jednu poruku

od davnog neprijatelja

i nipošto da otrese

suzu što je navrla

oni su ipak zajedno

stvarali Istoriju

iako sa raznih strana barikada.

 

Pinoče tajno šalje cvijeće

na grob Salvadora Aljendea

zvižduće u kupatilu internacionalu

i sanjari o svjetskoj revoluciji

i praverći se da je bezumnik

posebno kada ga zovu na sud.

 

Veliki starci tako su slični.

 

STARI GUŠTER NA POVOCU

 

To je stari gušter na povocu

što šetka duž morske obale

zamišljen kao moje ludilo

njegov kišobran je načičkan

čiodama sa  imenima

bivših ljubavnika i ljubavnica

da se ne bi izgubila veza sa prošlošću

pamćenje je tako čudna stvar

ono se ničega ne sjeća

praznina guta minulo

i prikrada se sadašnjosti.

 

Taj stari gušter na povocu

smije se mislima svojim

morskim kapljicama

veselom suncu

kako je davno bio mlad

kako je to bilo davno

muškarci, žene i ljubav

činilo se da je život karneval

na kome beskonačno mijenjaš

maske, partnere, uloge

upuštaš se u nove i nove avanture

i evo te obale mora

gdje nikoga nema pored,

karneval života je okončan

muškarce su rastavili u očeve i muževe

žene – u majke i supruge

ljubav je minula

ostao je samo mladež na gornjoj usni

i knjiga koju je neko na plaži zaboravio.

 

Taj stari gušter na povocu

proživljava svoju prošlost

njegova usamljena figurica

kod mene izaziva napad nježnosti

eto tako obalom mora

svi odlazimo.

 

Bog  nas cima  na povocu

i odvodi kod sebe

na nebesa.

 

Пратите нас на

Коментари1

Остави коментар

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се

Најновије

Најчитаније