- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Kulturna galaksija
22. 09. 2019.
09:00 >> 09:04
4
BIHORSKO LJETO
Sinoć održani "Prvi petnjički književni susreti"
U okviru Bihorskog kulturnog ljeta sinoć su u Petnjici održani "Prvi petnjički književni susreti" koji su bili posvećeni epici Avda Međedovića. Književne susrete, čiji je cilj promovisanje istinskih duhovnih vrijednosti i prave umjetnosti, otvorio je predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović.
Avdo Međedović iz sela Obrov kod Bijelog Polja bio je guslar i jedan od najvećih epskih pjesnika sa ovih prostora.
Njegova epska pjesma “Ženidba Smailagić Meha “ ima 12 311 stihova i duga je poput Homerove “Ilijade i Odiseje”. Nazvali su ga “balkanskim Homerom”, kazao je predsjednik Petnjice, otvarajući Prve petnjičke književne susrete.
“Možda njegovi savremenici nijesu bili svjesni umjetničke veličine čovjeka sa kojim su živjeli , ali mi dans jesmo. Upravo zato “Epika Avda Međedovića” je naziv ovih prvih književnih susreta, kao i tematski okvir”, kazao je Agović.
Međedović je, po Sijarićevom kazivanju, bio srednjeg rasta ”čovjek za kojeg se u Godijevu kaže” u krušcu”.
”Glavi, okrugloj i punoj, dugi žuti brkovi koji su visili, davali su izdužen oblik, koliko to brkovi mogu da učine. Glas mu je bio bariton, jasan,zvučan, pun dolazio je iz dubine grla; podešavao je prema njemu strunu sa guslama tako da su dobijala jedna zvučna harmonija u molu i išla u rasponu od pet tonova izdvojenih najčešće sa tri prsta, a rijetko i četvrti… istako je prof. Draško Došljak.
Nastavljujući, Sijarić kaže da pjesme koje su pale na gusle Avda Međedovića došle su dobrim djelom od Huse Husovića-Ćor Huse o kome su pisali i M.Parry i Albert Lord. Što se Avdinog jezika tiče i jezika drugih pjevača Sijarić napominje:
“Može se reći da se ti pjevači po jeziku kreću savršeno slobodno, gramatiku i sintaksu malo, a često nimalo, ne uvažavajući, odnosno ne poznavajući, pa će, na primjer, reći ”Ja vi velju”i slično, a ekavštinu I jekavštinu upotrebljavajući kako treba”, dodao je Došljak, napominjući da je Avdo Međedović veoma zapostavljen u našoj nauci o epskom pjevanju i pjevačima, Avda nema ni u književnim leksikonima, niti u školskim programima i udžbenicima.
Nakon sto godina od izlaska Epa Smailagih Meha prof. Hodo Katal priredio je šest epova Avda Međedovića i sakupio građu za još tri epa u kojim On govori o sudbini Bošnjaka u vremenu Osmanske imperije.
Avdovi epovi na svoj jedinstven način, jedno su djelo jednog autora, jedna epopeja jednog naroda, spoj jedinstvenog zbivanja u jednom vremenu, isprepletanog različitim ljudskim sudbinama, razvijanjem mladog momka u velikog junaka, kao i sa likovima koji dovode radnju do sretnog završetka, udajom djevojke, odnosno ženidbom junaka po zasluzi. Avdovi junaci, svaki na svome mjestu, imao je mjesto u radnji epa i takođe svoj ocrtani herojski karakter, kazao je Katal.
Književnik Braho Adrović smatra da ko nije bio u prilici da pročita tri epa Avda Međedovića. “Ženidba Smailagić Meha”, “Osman-beg Delibegović” i “Mustaj-beg Lički”, može s pravom pomisliti da ima pretjerivanja u konstatacijama naučnika sa Harvardskog univerziteta, Milmana Periya I Alberta Lorda, naučnika poznatih po rješenju takozvanog homrskog pitanja, koji su za epskog pjesnika i kazivača Avda Međedovića tvrdli da su u Bijelom Polju našli svog Homera.
Prve petnjiče književne susrete upotpunili su pjesnici iz Crne Gore, Srbije i BiH.
Svojim stihovima predstavili su se: Darko Jovović,Velimir Ralević, Dijana Tiganj, Ljerka Petković, Safeta Osmičić, Rebeka Čilović, Safet Hadrović-Vrbički,Edin Smailović, Rodoljub Ćorić, Sreten Vujović, Radosav-Minja Vujović, Šefka Begović-Ličina,Mijo Popović, Ivana Đukić.
U ime organizatora učesnike Prvih književnih susreta pozdravio je direktor Centra za kulturu, Sinan Tiganj.
Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore
Коментари4
Остави коментар