[ Objavila: J.B.Č. ]

MIRANOVIĆ

"Tošković je živio svoju umjetnost"

Izložba umjetničkih radova nedavno preminulog crnogorskog slikara i ctača Uroša Toškovića otvorena je juče u Dvorcu Kralja Nikole.

Ovaj osobenjak smatrao se jednim od najvećih crnogorskih, pa i evropskih umjetnika današnjice, a prema ocjeni internacionalnih kritičara važio je za jednog od najboljih svjetskih crtača XX vijeka. Njegovi radovi nalaze se u mnogim kolekcijama, a upravo u Dvorcu izložena su djela iz privatnih kolekcija Jovana-Joca Radovića i Nenada Radovića, kao i iz Legata Uroša Toškovića, koji je sretnim usudom zavještan Galeriji “Velimir A. Leković” kao poklon poznatog kolekcionara, Momčila-Moše Todorovića.

Slikao je i crtao uljem, pastelima, olovkom, lakom, pijeskom. Njegov životni i umjetnički put kretao se između svjetla i tame, kao da je živio vječitu dramu koja je tragala za savršenstvom.

"Dosljedan svojoj nedosljednosti, iščekivali smo Uroševu neočekivanost, lucidnost, vrcavost, koja istovremeno plaši i plijeni. Osvajao je i odbijao. Svakako uznemiravao i činio nezaboravnim sebe – hodajuću umjetnost, živi crtež, crn, ugljenisan, kao da se namjerno družio sa smrću ne bi li je spoznao i oslobodio je se, jer strahujemo od onog što ne poznajemo. A Uroš se sa smrću sreo u ranom, ratnom djetinjstvu. Ona je bila njegov pratilac i učitelj, njegov neprijatelj i saborac", rekla je Anastazija Miranović otvarajući izložbu.

Selektorka likovnog programa Barskog ljetopisa istakla je još da, ako je u savremenoj crnogorskoj umjetnosti postojao umjetnik koji je živio svoju umjetnost, kod kojeg je bila nevidljiva granična linija odvajanja umjetnika od čovjeka, onda je to bio Tošković.

Ovaj umjetnik-ratnik, kako ga je Miranovićeva nazvala, ostaće upamćen po kontraverznim i neuobičajenim nastupima, po "odbacivanju poželjnih društvenih konvencija", i otporu prema izložbama.

Izložba radova Uroša Toškovića biće otvorena za posjetioce do 18.jula.

Iste večeri je na Ljetnjoj pozornici Doma kulture, u sklopu Pratećeg programa "Ljetopisa", odigrana i prva predstava za djecu "Ah, šta sve mora jadno dijete" Gradskog pozorišta iz Podgorice.

Ova duhovita priča o začeću i dolasku djeteta na svijet, njegovim prvim koracima i mukama sazrijevanja, te odrastanju, odigrana je čak 199. put. Za dvadeset tri godine igranja, mijenjao se ansambl, priča se nadograđivala u hodu, ali promijenila se i publika. Glumac Gradskog pozorišta Dejan Đonović kaže da je ključ njenog dugogodišnjeg trajanja i aktuelnosti upravo u ljubavi koju glumci unesu u predstavu.

"Večeras smo vidjeli da i nakon 23 godine, koliko živi ova predstava, publika je sa uživanjem gleda, smije se i reaguje. Mi priču gradimo od predstave do predstave, takav je žanr da uvijek možemo da iznenadimo, ali ključ njenog trajanja je upravo ljubav i zaigranost koju osjećamo dok je igramo", istakao je Đonović.

Đonović je, zajedno sa kolegom Sejfom Seferovićem, član premijerne podjele ove predstave, koju je pisala i režirala Miroslava Mima Janković. Uz nju su odrasle brojne generacije, a današnja djeca imaju drugačija interesovanja u odnosu na ona od prije 23 godine. Ipak, Đonović smatra da se nijesu promijenila djeca, već roditelji.

"Roditelji mijenjaju djecu, a djeca reaguju na sve što im je pod rukom i pred okom. Oni istražuju i igraju se, a mi ako nijesmo dovoljno spretni, spremni, i nemamo dovoljno vremena da ih upućujemo na neke vrijednosti, to je onda problem. U današnje vrijeme svi smo hipnotisani novim tehnologijama i treba se boriti protiv toga. Ako sve vrijeme provedeno ispred ekrana zamijenimo izlaskom vani bez telefona i ostalih sprava – bićemo na dobitku", poručio je on.

Sa dvojicom veterana Gradskog pozorišta, u aktuelnoj postavi igraju Dijana Dragojević i Sanja Popović.

Program 32. “Barskog ljetopisa” nastavlja se u subotu, 6. jula kada će se na Ljetnjoj pozornici Doma kulture odigrati predstava “Naše nasilje i vaše nasilje” autora i reditelja Olivera Frljića. Ovaj komad, nastao u međunarodnoj koprodukciji nekoliko evropskih pozorišta i festival, širom otvorenih očiju posmatra Evropu naivno zatečenu izbjegličkom krizom, Evropu koja spremno zaboravlja na svoju kolonijalnu prošlost dok jednako tako spremno zatvara granice hiljadama onih koji bježe upravo pred posljedicama evropske i američke politike. Uloge tumače: Barbara Babačić, Daša Doberšek, Uroš Kaurin, Dean Krivačić, Jerko Marčić, Nika Mišković, Draga Potočnjak, Matej Recer i Blaz Šef.