[ Izvor: PR Centar, Objavio: I. P. ]

I AFIRMACIJI

Škerović život i rad posvetio Crnoj Gori

Doktor Nikola Škerović je život i rad posvetio Crnoj Gori, njenoj afirmaciji, napretku i razvoju kulturno-prosvjetnih institucija, a otvorio je i vrata čitavoj plejadi mladih naučnih radnika sa ovih prostora, od kojih su neki dosegli evropski i svjetski značaj.

To je saopšteno na večeri sjećanja na doktora Nikolu Škerovića, koje je održano u okviru obilježavanja 150 godina od osnivanja Danilovgrada.

Prijatelj doktora Nikole Škerovića, Momčilo Šaletić, kazao je da se ove godine navršava 135 godina od rođenja i 47 godina od smrti doktora Nikole Škerovića, naučnika, istaknutog prosvjetnog, kulturnog i javnog radnika.

„Rođen je 1884. godine u skoromnoj seljačkoj porodici u selu Kopito Petrovića, u srcu Bjelopavlićke ravnice, kao najmlađi od trojice braće. Osnovnu školu je pohađao i završio u Danilovgradu, Ždrebaoniku i Orjoj luci kao najbolji đak. Njegove sposobnosti i želja za učenjem su uticale na namjeru porodice da nastavi svešteničku tradiciju u bratstvu, ali se to nije ostvarilo. 1898. godine upisuje se u Gimnaziju na Cetinju, nastavljajući da bude najbolji đak u školi“, naveo je Šaletić.

On je kazao da su Nikola Škerović i njegov prijatelj Dimitrije Đurović, oba iz sela Kopito Petrovića, bili prva dva doktora nauka iz danilovgradskog kraja.

„Oni su otvorili vrata čitavoj plejadi mladih naučnih radnika, koji su kasnije ponikli sa ovog prostora, a neki od njih su dosegli evropski i svjetski značaj“, rekao je Šaletić.

Kazao je da se Škerović, u političkom smislu, nije slagao sa načinom vladavine kralja i dvora, „osobito ne sa kraljevom već pomalo staračkom potrebom da se svaka i najmanja inicijativa u zemlji da je on mora odobriti ili zabraniti“.

„Za južne Slovene je smatrao da im samo ujedinjenje može dati potencijal za demokratski i ekonomski razvoj i napredak. Zbog toga je on bio pristalica ujedinjenja Crne Gore sa ostalim jugoslovenskim narodima“, kazao je Šaletić.

Šaletić je rekao da mu je poznato da mnogi danas žele da naglase kako se Škerović izjašnjavao kao Srbin, pa to, kako je naveo, pokušavaju da stave u današnji kontekst izvan vremena u kojem je on živio i radio.

„U tolerantnom političkom, kulturnom i društvenom ambijentu, ta činjenica ne bi imala, i objektivno nema nikakav značaj, jer je on sav svoj život i rad praktično posvetio Crnoj Gori, njenoj afirmaciji, napretku, razvoju njenih kultruno prosvjetnih institucija“, istakao je Šaletić.

Profesorica, Nada Tomović, rekla je da djela doktora Škerovića na teme iz crnogorske istorije imaju i danas, poslije toliko decenija otkad su napisana, neprocjenjivu vrijednost.

„Prije svega zato što su pisana na osnovu čiste arhivske građe, uz minimalno citiranje drugih autora“, navela je Tomović.

Ona je podsjetila da je Nikola Škerović bio direktor Arhiva Srbije u periodu od 1946-1952. godine.

„Reaktiviran je, jer je bio prinudno penzionisan 1935.godine i tu dužnost na najbolji način je iskoristio, tragajući za građom koja se odnosi na Crnu Goru. 1963. godine objavljuje djelo 'Crna Gora za vrijeme I svjetskog rata, odnosi sa Srbijom', a već sljedeće godine djelo 'Crna Gora na osvitku 20. vijeka'“, kazala je Tomović.

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škeorović“, Zoja Bojanić Lalović, kazala je da je najljepša misija prosvjetilteljska.

„To je misija kojom izgrađujemo budućnost jedne države i svoje trajanje produžavamo, kroz doprinos u obrazovanju onih koji su nam najsvetiji, a to su mladi. Doktor Nikola Škerović je ime koje obavezuje i nas koji rukovodimo sada i one koji će rukovoditi, jer to je bio lider i rukovodilac koji je znao koji je to put za stvaranje jedne dobre obrazovne ustanove“, istakla je Bojanić Lalović.

Kako je podsjetila, Nikola Škerović je zaslužan za otvaranje petog i šestor razreda Gimnazije u Podgorici.

„Inicijator je osnivanja naučnih kabineta, biblioteka, đačkih udruženja i izdavanja školskih publikacija. Kao vrstan pedagog, doprinio je da Gimnazija u međuratnom periodu postane jedna od najboljih Gimnazija“, rekla je Bojanić Lalović.

Kako je istakla, podgorička Gimnazija ne nosi slučajno ime Slobodana Škerovića.

„Ustanova prepoznata po mladalačkoj misli, avangardi i intelektualnoj svijesti dobila je odgovarajuće ime. Slobodan Škerović je pripadao užem krugu crnogorskih intelektualaca. Čovjek velikih ideja i slobodne misli“, navela je Bojanić Lalović.