[ Objavio: O.Z. ]

POTREBNA VEĆA VALORIZACIJA

"Crvena stijena zaslužuje zaštitu UNESCO-a"

Zbog jedinstvenosti i rijetkosti lokalitet Crvena stijena zaslužuje da bude na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine i zavređuje veću valorizaciju kada je u pitanju kulturni turizam, smatra direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović.

Arheološka istraživanja praistorijskog lokaliteta Crvena stijena nastavljena su i u ovoj godini, u oviru međunarodne saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i Univerziteta u Minesoti, USA, kroz projekat "Putevi kontinuiteta".

"Dosadašnjim iskopavanjima pronađeno je dosta kremenih odbitaka, kremenih alatki i ostataka životinjskih kostiju, uglavnom kosti jelena i drugih. Budućim istraživanjem potkapine očekuju se novi arheološki podaci za cjelovitiju rekonstrukciju života paleolitskog čovjeka srednjepaleolitskog perioda – Musterijena (vrijeme kulture neandertalca 40.000. prije nove ere - 150.000 godina prije nove ere) kao i starijih paleolitskh perioda. Pored toga, pronalasci će biti preduslov da se jednog dana formira Muzej Crvene Stijene, koji će u kontinuitetu kroz kulturne slojeve pratiti razvoj paleolitskog čovjeka", poručuju iz Narodnog muzeja Crne Gore.

Ovogodišnja sistematska arheološka istraživanja, koja su trajala od 25. juna do 1. avgusta, vodio je stručni tim koji su činili Nikola Borovinić, rukovodilac terenskih istraživanja, dr Gilbert Tostevin, arheolog Univerziteta u Minesoti, USA, mr Mile Baković, mr Goran Ćulafić, Goran Pajović, dr Gilliane Monnier, dr Eugene Moren, dr Carolina Mallol, dr Elizabetta Boaretto, Srđan Delić, Vasilije Marojević, Aspen Cooper, Matthew Fanuka, Samantha Porter, Lucia Leierer, Annie Melton, Rory Connolly, Ana Barun, Đuro Pribilović i Petar Ćosović. Dok su ispred NMCG radovima koordinirale Anastazija Miranović, direktorica NMCG i Mitra Cerović, mr. arheolog, rukovodilac Arheološkog muzeja.

"Narodni muzej je, kroz projekat „Putevi kontinuiteta“, u ovoj priči još od 2012. godine i zaista se nadamo da ćemo nastaviti da je predvodimo, prvenstveno zvog činjenice da je ovo jedan od malobrojnih jedinstvenih lokaliteta u svijetu. Zbog te jedinstvenosti i rijetkosti smatram i da zaslužuje da bude na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine, kao i da zavređuje veću valorizaciju kada je u pitanju kulturni turizam. Zajedno sa Dukljom, ovo nalazište predstavlja glavne markantne tačke istorije civilizacije Balkana ali i svijeta, odakle treba da krene naš kulturni turizam kada je baština u pitanju i zato se nadam da će Narodni muzej, uz veliku podršku Ministarstva kulture u tom pravcu i nastaviti dalja istraživanja i valorizaciju ovog prostora", kazala je direktorica Narodnog muzeja.

Navodi se da su se radovi na terenu obavljali po najsavremenijim arheološkim metodološkim pricipama, uz korišćenje savremenih tehničkih instrumenata što arheološka iskopavanja Crvene Stijene razlikuje od načina sprovođenja arheoloških istraživanja, ne samo na teritoriji Crne Gore već i cijelog Balkana.

Osim samih arheoloških iskopavanja veoma bitan segment projekta predstavlja niz različitih analiza (sedimentološke, mikromorfološke, FTIR, markobotaničke i sl.) čiji rezultati u velikoj mjeri doprinose kompletnijoj interpretaciji nalazišta, njegovog neposrednog okruženja i ljudskih zajednica tokom dugog perioda korišćenja pećine.