Objavila M.L.B.

DANI EVROPSKOG FILMA

Umjetnost Živka Nikolića obavezna literatura

Umjetnost, koju je crnogorski reditelj Živko Nikolić stvarao, je obavezna literatura u društvu, jer je on, u opusu svojih dokumentarnih i igranih filmova, razumio narod i sredinu u kojoj je živio.

To je saopšteno, na panel diskusiju “Ljepota filma”, povodom Dana evropskog filma koji počinje sjutra, a koji će biti otvoren „Ljepotom poroka“, djelom najznačajnijeg crnogorskog reditelja Živka Nikolića.

Direktor Crnogorske kinoteke, Andro Martinović, kazao je da zadatak stvaraoca da dešifruje svoje vrijeme i da filmovi Živka Nikolića još uvijek žive.

„S vremenom se stvorila jedna vrsta mistifikacije, nametnuta je slika čudaka i urodljivog umjetnika koji je stvarao nekim svojim čudesnim talentom filmove, a zapravo je bio čovjek koji je promišljao o filmu. Bio je itekako svjestan svojih poetskih principa“, kazao je Martinović.

Prema njegovim riječima, recepcija Nikolićevih filmova bila je prilično različita i filmovi su, kako je rekao, prihvaćeni prvo od publike, a tek onda i od kritike.

„Postoji distanca prema Nikolićevim djelima i danas. Na neki način, ako se prizna Živkov značaj i vodeće mjesto u našoj kinematografiji, kao da postoji udaljavanje od toga doživljaja Živkovih tema, stila. Kao da je taj svijet koji je ostao u tom ždrijelu, neki svijet koji je udaljen od nas, koji ostaje iz brda“, naveo je Martinović.

On je kazao da je Crnogorska kinoteka prije nekoliko godina uradila nove kopije većine Nikolićevih dokumentarnih i igranih filmova, ističući da postoji veliko interesovanje za tim filmovima i danas.

„Njegovi filmovi žive i danas. Koliko god njegovi filmovi bili obilježeni humorom, oni su zapravo u svojoj strukturi drame. Možda se u tome, u toj zavodljivosti krije popularnost njegovih filmova“, rekao je Martinović.

Prema njegovim riječima, najveći gubitak za Živka Nikolića je bila nemogućnost da izrazi svoj umjetnički duh.

„Šansa za vraćanje duga, nakon Nikolićeve smrti, je propuštena. Ona se prije svega ogleda u najvećoj traumi koju je Živko mogao da ima i mislim da je ona ista za svakog autora, a to je da nemogućnost da snimi film“, naveo je Martinović.

Reditelj, Branko Baletić, rekao je da je publika dužna da razumije Nikolićev rad i uvidi značaj njegovog stvaranja za Crnu Goru.

„Satisfakcija u vidu nagrada, Živku nije trebala ni dok je bio živ. Živko nije čeznuo za spomenicama, ni priznanjima, ali smo dužni da razumijemo šta je taj čovjek uradio i šta je donio Crnoj Gori“, poručio je Baletić.

Prema njegovim riječima, Nikolićeva djela su doživjela sličan prijem poput velikih crnogorskih stvaraoca.

„Njegova sudbina je jasna. On je bježao nekoliko decenija društvu u kojem je ponikao. To je slučaj Lalića u književnosti, Voja Stanića u slikarstvu i na kraju krajeva Njegoša, koji je bježao nekoliko vjekova sredini iz koje je ponikao“, kazao je Baletić.

On je rekao da je umjetnost, koju je Nikolić stvarao, obavezna literatura u našem društvu.

„Neke od njegovih filmova treba pogledati tri, četiri puta. Ne zato što on nije koristio najadekvatnija sredstva da kaže ono što hoće, naprotiv. Živko je bio suptilni reditelj. Siguran sam, kada bi se napravila DNK analiza Živka, znam da bi otkrili kamen u njegovoj DNK. Živko je razumio suštinu Crne Gore“, ocijenio je Baletić.

Glumac, Boro Stjepanović, kazao je da je Živko Nikolić svojim humorom opominjao na slabosti crnogorskog naroda.

„On je imao to fino osjećanje za humor, a humor je možda po najboljoj definiciji, sukob fakta i predpostavke. Šta neko o sebi zamišlja, a šta u stvari jeste. Kada se to ustanovi u karakteru, a on je to znao jako dobro da sugeriše, to je onda gotova komedija. Ne ona koja bi vrijeđala, već koja bi opominjala, ukazivala na slabost, propust“, istakao je Stjepanović.

On je, u osvrtu na djelo Živka Nikolića, kazao da mu nijedna dodijeljena nagrada nakon smrti ne može nadomjestiti nemogućnost da i dalje stvara.

„Takva recepcija filma se odnosila na temeljno nerazumijevanje njegovog postupka, koji je prije svega bio humor, ali blago i dolično humorni, nipošto cinizam koji je popularan, posebno danas u odnosu na Crnu Goru i sve ono što se događa“, pojasnio je Stjepanović.