MUZEJ ISTORIJE JUGOSLAVIJE

FOTO: „Dobar dizajn“ - klasici YU dizajna

Od 23. aprila do 23. juna Muzej istorije Jugoslavije u Beogradu (MIJ, Botićeva 6) organizovaće seriju izložbi „Dobar dizajn“, u saradnji sa zagrebačkim Muzejom za umjetnost i obrt (MUO) i ljubljanskim Muzejom za arhitekturu i dizajn (MAD).

Organizatori ovim projektom skreću pažnju na važne pojave i autore u oblasti dizajna na nekadašnjem jugoslovenskom prostoru kao i potrebu da se istraživanja istorije dizajna i vizuelnih komunikacija nastave. „Dobar dizajn“ bio je naziv diplome koju je Dizajn centar iz Beograda tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dodjeljivao odabranim proizvodima kao oznaku izuzetnog kvaliteta.

Tokom dva mjeseca Muzej istorije Jugoslavije biće mjesto susreta dizajnera, istraživača i kreativaca različitih generacija koji i danas nalaze inspiraciju u vizuelnom jeziku socijalizma, a šira publika imaće priliku da se podsjeti i upozna predmete koji su obilježili svakodnevicu Jugoslovena. Za vrijeme trajanja izložbi biće organizovana predavanja, razgovori, praktične radionice, dok će najmlađi imati priliku da otkriju svoje dizajnerske talente.

„Dobar dizajn“ čine izložbe „Dizajn centar“ (izložba MIJ, autor Ivan Manojlović), „Porcelanski sjaj socijalizma, dizajn porcelana: Jugokeramika/Inker, 1953 – 1991“ (izložba MUO, autorka Koraljka Vlajo), „Skriveni dizajn – Odjeljenje dizajna Rade Končar 1971 – 1990“ (izložba MUO, autorka Koraljka Vlajo) i „Iskra Nesvrstani dizajn 1946 – 1990“ (izložba MAD, autorke Cvetka Požar i Barbara Predan)

Posjetioci izložbi moći će da se upoznaju sa radom dizajnerskih timova fabrika Rade Končar, Jugokeramika i Iskra, kao i da saznaju priču o danas gotovo nepoznatom Dizajn centru iz Beograda koji je tokom sedamdesetih i osamdesetih godina promovisao kvalitetan dizajn i edukovao potrošače i proizvođače o važnosti dizajna u svim sferama života.

Ove izložbe su prilozi uspostavljanja hronologije jugoslovenskog industrijskog dizajna i prilika za revalorizaciju dizajnerskih proizvoda i reafirmaciju njihovih autora. Jugoslovensko nasljeđe iz oblasti dizajna još je nedovoljno istraženo i ostaje „nesvrstano“ na mapi evropskog i svetskog dizajna.

Porcelanski sjaj socijalizma, dizajn porcelana: Jugokeramika/Inker, 1953. – 1991.

Izložba predstavlja vrhunski dizajnirano porcelansko posuđe iz perioda od pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. vijeka. Riječ je o proizvodima Jugokeramike (kasnije Inkera), najveće fabrike keramičke industrije u bivšoj Jugoslaviji.

Posjetioci izložbe biće u prilici da vide prvi tanjir koji je izašao iz fabričke peći, omiljene servise potrošača, višestruko nagrađivane proizvode, ali i probne serije, izvođačke nacrte, fotografije i skice. Posuđe za ugostiteljske objekte (servis „Arena“ i prepoznatljiva šolja sa plavom crtom) ostaje upamćeno kao sinonim za jugoslovenski turizam.

Jugokeramika je puštena u pogon 1953., a od samog osnivanja postoji dizajnersko odeljenje čije kreativno jezgro čine Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar. Mada je Jugokeramika tokom čitavog svog postojanja dijelila probleme cjelokupne tadašnje industrije – zaštićena privreda, dirigovana proizvodnja, nepostojanje sistematske dizajnerske metode – dizajnerke su, u velikom broju proizvoda, uspjele da dosegnu visok kvalitet dizajna. Proizvodi Jugokeramike osvojili su više nagrada na domaćim i međunarodnim konkursima, a izloženi su, kao dio nagrađenog jugoslovenskog enterijera, i na XI Milanskom trijenalu (1957).

Fabrika je zatvorena 2009. Prethodno je Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu poklonila oko 400 predmeta i bogatu dokumentaciju sa originalnim skicama i nacrtima. Cjelovitost arhiva Jugokeramike – od skica i dokumentacije do proizvoda – izuzetna je rijetkost među preduzećima bivše Jugoslavije, a materijal čini vrijedan prilog upotpunjavanju slagalice istorije dizajna na ovim prostorima.

Skriveni dizajn – Odjeljenje dizajna Rade Končar 1971 – 1990.

Izložba predstavlja inovativna rješenja dizajnerskog tima preduzeća Rade Končar. S asortimanom proizvoda od pegle do lokomotive i megaprojektima u stotinjak zemalja, Rade Končar je bio jedan od industrijskih giganata socijalističke Jugoslavije, sa preko 25.000 radnika u fabrikama od Samobora do Skoplja. Isporuke za brojne elektrane od Islanda do Indije, nuklearne institute u Švajcarskoj i Velikoj Britaniji, zahtjevale su kontinuirano ulaganje u razvoj i istraživanja.

Sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je većina fabrika proizvodila prema stranim licencama, u Končaru je projektovan širok spektar proizvoda – od kućnih aparata do transformatora i elektromotora. Stvarajući unutar ograničenja često zastarjele tehnologije i uz nepostojanje kvalitetnih istraživanja tržišta, Končarevi dizajneri su održavali maksimalno pročišćen izraz.

Najveći dio dizajnerskih rješenja odnosio se na male kućne aparate – serije pegli, grijalica, mlin za kafu Miki… Riječ je o predmetima koji su oblikovali svakodnevicu brojnih generacija u bivšoj Jugoslaviji. Gotovo nevjerovatno, i poslije četrdesetak godina poneki se kalorifer, bojler ili Miki još nalazi u upotrebi.

Odjeljenje dizajna raspušteno je 1990. usljed vlasničkih promjena i restrukturiranja Končara. Većina proizvoda dizajniranih u Odjeljenju više se ne proizvodi a njihovi su autori ostali uglavnom nepoznati javnosti.

Iskra Nesvrstani dizajn 1946 – 1990.

Izložba predstavlja pregled razvoja dizajna Iskre, od osnivanja fabrike 1946. do 1990. U fokusu je industrijski i grafički dizajn tokom najuspešnijeg perioda kompanije, od šezdesetih do osamdesetih godina dvadesetog vijeka.

Od skromne fabrike u Kranju, Iskra je prerasla u vodeću elektroinženjersku firmu u bivšoj Jugoslaviji sa 35.000 zaposljenih. Od početka je uspješno radila na domaćem i znatno zahtjevnijem inostranom tržištu.

Među Iskrinim proizvodima su i Iskradata kompjuter koji je skoro u cjelosti samostalno razvijala, robot ROKI 200 koji se pojavio na izložbi u Hanoveru 1988, portabl televizor Minirama itd. Kao sponzor Iskra obezbjeđuje tehničku opremu za Zimske Olimpijske igre u Sarajevu. Ovo preduzeće/kompanija 1988. nadgleda projekat automatizacije saobraćaja u centru Pekinga.

Izložba Nesvrstani dizajn je premijerno prikazana 2010. u Ljubljani u Muzeju za arhitekturu i dizajn, kao svojevrsno obilježavanje tridesetogodišnjice proizvodnje najpoznatijeg Iskrinog proizvoda – telefona ETA 80 koji je dizajnirao Davorin Savnik. Popularni “Iskrin telefon” se izvozio, a bio je i kopiran u mnogim zemljama, a 2010. postaje dio kolekcije dizajna MOMA muzeja u Njujorku.

Dizajn centar

Dizajn centar u Beogradu postojao je od 1972. do 1986., a bavio se promocijom dizajna i edukacijom potrošača i proizvođača. Rad Centra je danas gotovo nepoznat široj javnosti. Izložba prikazuje originalne fotografije postavke odabranog namještaja koji se mogao vidjeti u prostorijama centra u Knez Mihajlovoj ulici.

Pored edukacije, promocije i izdavaštva, centar je dodjeljivao je diplomu „Dobar dizajn“ proizvodima za opremanje stana, industrijskim mašinama i audio-vizuelnim uređajima. Svi nagrađeni proizvodi činili su Indeks dobrog dizajna, bazu podataka, namijenjenu potrošačima i proizvođačima. U prodavnicama ovi proizvodi su nosili naljepnicu kako bi ih kupci prepoznali.

U okviru izložbe je intervju sa Radmilom Milosavljević, jednom od osnivača Dizajn centra, koja govori o radu i značaju ove organizacije i specifičnom položaju dizajna u samoupravnom socijalizmu. Izložena je stolica REX, rad Nika Kralja iz 1952, jedan od najuspešnijih dizajnerskih proizvoda bivše Jugoslavije.

REX stolica je dio kolekcije MOMA muzeja, a do sredine osamdesetih godina prodata je u više od milion primjeraka. Udobnost, prirodni materijal i estetski kvalitet čine je omiljenom među ljubiteljima dizajna širom svijeta.

Izložbe su otvorene svakoga dana osim ponedjeljkom od 10.00 do 20.00.

Pogledajte fotografije sa izložbe „Dobar dizajn“:

(Foto: Radio Slobodna Evropa)