RADIONICA

Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore

U okviru projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore Ministarstvo kulture je 27. i 28. aprila organizovalo dvodnevnu radionicu posvećenu edukaciji kadrova za primjenu metodologije prilikom izrade elaborata za projekte valorizacije i revalorizacije kulturnih dobara.

Tokom prvog dana radionice kojoj je prisustvovalo oko 70 etnologa, konzervatora-restauratora, arhivista, istoričara, arheologa i istoričara umjetnosti govorilo se o revalorizaciji nepokretne kulturne baštine. Predstavljen je projekat Revalorizacija kulturne baštine, a bilo je riječi i o metodologiji izrade elaborata o revalorizaciji pokretnog kulturnog dobra.

Takođe, članovi stručnih timova su bili u prilici da dobiju smjernice i savjete o specifičnim aktivostima u odnosu na različite vrste kulturnih dobara.

Dvodnevnu radionicu vodila je Lidija Ljesar, generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i autor projekta i stručnih elaborata.

U uvodnom izlaganju Ljesar je istakla da je po važećem registru u Crnoj Gori evidentirano 598 pokretnih kulturnih dobara, od kojih najveći broj pripada zbirkama. Kako neke od njih broje hiljade predmeta i jednu jedinicu, odnosno evidentirani su kao jedno kulturno dobro, tako prema preliminarnom presjeku možemo govoriti o preko 150.000 predmeta u 598 jedinica. Kako je naglasila, svi ovi predmeti biće uključeni u veliki projekat Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore.

Podsjećajući da se u godini kada se navršava 65 godina institucionalne i normativne zaštite kulturnih dobara Crne Gore realizuje ovaj značajan projekat, Ljesar je istakla da sve koji učestvuju u njemu čeka veliki posao, ali i još veća odgovornost.

Ružica Ivanović, v.d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara govorila je o Zakonu o zaštiti kulturnih dobara i Pravilniku o bližim kriterijumima i postupku za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra, primjenom kojih će stručni timovi angažovani u ovom projektu utvrditi da li određeno kulturno dobro posjeduje i dalje vrijednosti zbog kojih je ranije dobilo zaštićen status i kroz izradu elaborata, predložiti zadržavanje tog statusa ili njegovo brisanje iz registra kulturnih dobara.

Drugog dana radionice tokom kojeg je bilo je riječi o revalorizaciji nepokretnih kulturnih dobara Lidija Ljesar je predstavila koncept metodologije izrade elaborata o revalorizaciji nepokretnog kulturnog dobra. Istaknuto je da je do sada u Crnoj Gori evidentirano 163 nepokretna kulturna dobra. Takođe, kao i prvog dana oko 100 prisutnih arhitekata, arheologa, istoričara umjetnosti, konzervatora-restauratora i istoričara, od ukupno 120 članova stručnih timova angažovanih na ovom projektu su dobili savjete koji će im biti od pomoći u njegovoj realizaciji.

U završnici radionice prisutnima se obratio prof. Branislav Mićunović, ministar kulture. U svom izlaganju ministar Mićunović je istakao važnost ovog projekta rekavši da se ne radi o svakodnevnoj temi već o identitetskoj misiji koja stoji iznad dnevne politike. Upravo zbog toga je upućen poziv svima u Crnoj Gori da se uključe i daju svoj doprinos kako bi se implementacija realizovala u skladu sa zadatim rokovima. Kako je naglasio, nakon što je Ministarstvo kulture stvorilo zakonske uslove za početak realizacije projekta, sada sa stručnim timovima pristupamo realizaciji ozbiljnog posla koji se odnosi na valorizaciju i revalorizaciju kulturnih dobara.

Istaknuto je da se u realizaciju projekta ušlo sa znatno kraćim rokovima, što je zahtijevalo angažovanje velikog broja stručnjaka iz ove oblasti, ali i pedesetak mladih kolega, arhitekata i studenata arhitekture koji će svojim angažovanjem doprinijeti efikasnijem i kvalitetnijem okončanju ovog posla.

Ministar Mićunović je, završavajući svoje izlaganje, predložio da se ovakvi susreti stručnih timova u Ministarstvu kulture organizuju što češće, kako bi razmjenom iskustava još bolje i efikasnije odradili značajan posao koji se nalazi pred svima koji su uključeni u realizaciju projekta Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore.

Na kraju oba dana svim učesnicima pojedinačno je distribuirana dokumentacija o kulturnim dobrima, u odnosu na podjelu po stručnim timovima.